Ekonomija Europske unije pod utjecajem lobista

Državni proračun zbog epidemije koronavirusa bi ove godine mogao imati velike probleme. Od poreza na nekretnine ne treba puno očekivati. Lobiranje u EU je snažno i velika je zabrinutost zbog privatnih utjecaja. Što nas čeka i kako opstati?

Ova godina bi mogla biti teška za sve koji ulažu u turizam i moraju računati s neplaniranim rizicima. Prema planu u državni proračun bi ove godine od PDV-a trebalo biti prihodovano 56 mlrd kuna, a to se odnosi na potrošnju stanovnika i stranih turista. Turizam i prateća potrošnja donosi 20% hrvatskog BDP-a, pa ako nam virus potjera turiste u tom djelu proračuna deficit bi mogao biti oko 1 mlrd eura. Europa bilježi smanjenje turista iz Azije, a i europski građani suzdržavaju se od putovanja, otkazuju se dogovorena putovanja i ljetni odmori u Hrvatskoj. Naši susjedi Talijani su odlični potrošači i čine 12% stranih turista u Hrvatskoj, pa će problemi našeg državnog proračuna biti veći od ukupnog problema ekonomije. U Hrvatskoj se do daljnjeg odustalo od poreza na nekretnine i tu ne treba imati prevelika očekivanja. Monetarne vlasti sklone su oporezivanju nekretnina, dok su fiskalni stručnjaci dosta rezervirani. Posljednjih godina cijene nekretnina puno brže rastu od inflacije, koja je od 2015. do 2018. bila samo 1%, a nekretnine su poskupjele 8% godišnje, a u istočnim državama i do 52% (Mađarska). U Australiji su cijene nekretnina rasle punih 50 godina, a u državama u razvoju su osam godina rasle, a četiri godine padale. Oporezivanje nekretnina trebat će reformirati i monetarnu politiku održati stabilnom, jer povećanje poreznog opterećenja stanovništva dovodi do smanjenja stambenih kredita i do smanjenja prihoda od PDV-a i makroekonomskoj stabilnosti. Investicije u stambeni fond čine oko 20% ukupnih investicija na razini EU i u RH. Cijene stanova kod nas i dalje nastavljaju rasti, najviše rastu u Zagrebu, a subvencioniraju se dva puta godišnje. Stanovi se i dalje kupuju u velikim urbanim sredinama, gdje su subvencije 30% mjesečne rate kredita, a to je mladima prilika za bolji život i posao. Subvenciju stambenih kredita do sada je dobilo 10 tisuća mladih građana i obitelji.

Lobiranje u Europskoj uniji

Naše predsjedanje Vijećem EU započelo je početkom godine i imamo puno zadataka, od donošenja zakona, koordinaciju svih članica, zaduženje za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije i još puno toga. Svako pola godine mijenja se članica koja predsjeda Vijećem, Hrvatska je preuzela od Finske, a Finska od Rumunjske. Predsjedanje unijom sufinanciraju multinacionalne kompanije, pa je sponzor Rumunjske bila Coca-Cola, Finsku je potpomagao BMW, a mi još službeno nemamo sponzora, ali je neslužbeno objavljeno da je to INA. Puno je nezadovoljstva, jer se traži da predsjedavajuća članica treba biti neutralna i bez sponzora. Puno je lobista koji žele utjecati na milijune europskih građana, pa je osnovan registar transparentnosti kako bi se omogući nadzor i osigurala odgovornost institucija Unije. U registru je zabilježeno 11.899 organizacija koje troše kao lobisti i ulažu između 1,8 i 2,3 mlrd eura. Hrvatska tamo ima 64 lobista. Sve to stvara nepovjerenje u europske institucije, ne zna se koliko se novaca dobije, a sve to utječe na privatni utjecaj bogatih i povlaštenih na formiranje zakona i ukupne politike. Građani gube povjerenje u parlamentarnu demokraciju i ne zna se kuda to vodi. U EU do 1996. lobisti nisu mogli biti angažirani, a od tada dobivaju propusnice i službenici Europskog parlamenta i Komisije susreću se dnevno s oko 20 tisuća lobista. U veljači 2020. ukupno je registrirano 7530 lobista koji imaju propusnice za ulaz u Europski parlament i vrlo su agresivni. Privatni biznis iznad svega. Europski parlament je vrlo podijeljen glede toga pitanja, jer preko toga najmoćnije multinacionalne kompanije utječu na javno mišljenje i politiku, predstavljajući to kao opći interes. Tu je ključan novac a ne demokracija. Mi nemamo donesen zakon o lobiranju, Slovenija je to regulirala u Zakonu o integritetu i sprječavanju korupcije, a Srbija je donijela zakon u svrhu reguliranja lobiranja.

Tjedni pregled

Nastavlja se slabljenje valuta i tečaj eura na tržištu je dosegnuo 7,58 kuna. I to je znak da nam prijeti ekonomski šok poput onoga iz 2008. ako države hitno ne reagiraju na gospodarske mjere protiv koronavirusa i osiguraju neometano kreditiranje pogođenih područja. Europska komisija je najavila paket pomoći vrijedan 25 mlrd eura za izravnu potporu nacionalnim sustavima zdravstva, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim ugroženim gospodarstvima EU. Funta je oslabila prema dolaru i euru, a cijena nafte je pala na 36 dolara, ali se polako diže.