VINKO PALETIN

Vinko Paletin rođen je na otoku Korčuli 1508. Bio je teolog, dominikanac, diplomat, pravnik, povjesničar, putopisac, kartograf, matematičar… Na područje Španjolske otputovao je oko 1529. Bilo je to vrijeme prve bitke pod Bečom, pod naletom turskoga mača. Iz Španjolske je krenuo 1535. te je završio na otoku Haiti. No tu njegova pustolovina nije stala. Odavde je krenuo na poluotok Yucatan, te je tamo istraživao (1537. – 1541.). Poslije te zahtjevne avanture, više nije želio biti vojnik te je krenuo na područje Meksika. Tu je (1541.) pristupio tadašnjem dominikanskom redu i završio studij filozofije oko 1544. Prošao je i kroz Pirinejski poluotok. Prikupljao je podatke za zemljovid Španjolske te ga napravio pod imenom “Spagna con le distatntie de li loci “ (Španjolska s udaljenostima mjesta) kao i sam globus. Zanimljiva je činjenica da zemljovid nije nastao za vrijeme njegova boravka u Španjolskoj, nego ga je napravio za vrijeme boravka u talijanskoj Bologni (1550.) gdje je studirao bogoslovlje. Zemljovid je poslao u mjesto Trident, današnji talijanski Trento, želeći dobiti konkretno, profesionalno mišljenje. Upravo u to vrijeme, održavao se Tridentski sabor, koji je utjecao na budućnost Europe. Komisija biskupa je dala pozitivno mišljenje o zemljovidu. Potvrdu autorskih prava dobio je od mletačke republike. Karta je objavljena u Veneciji (1551.) a primjerak se izdanja nalazi u Parizu. Najpoznatije djelo o osvajanju Amerike mu je “De iure et iustitia belli contra infideles Indiae occidentalis ad Phillippum II. Hispaniae regem“. Vinko Paletin je napisao i spis “De institutione bonae gubercationis“. Djelo je imalo za temu “Upravljanje novim španjolskim posjedima“ koji su se nalazili na području novootkrivene Amerike. Postavljao je pitanja o državnim pravima, pravima kolonijalista na kolonizirane zemlje. Spis o tome sačuvan je u knjižnici u Madridu. Na studij ga je poslao Francesco Romeo de Castiglione, poglavar dominikanskog reda, (1546.). Na studiju bogoslovlja u Bologni postigao je (1549.) bakalaureat iz teologije. Pisao je o ratu Španjolaca u srednjoj Americi u djelu “Principit prohemium in tractatum de jure et justitia belli, quod habent reges Castellae et Legionis“. U spisu “De iure belli“ govorio je o podrijetlu i monumentalnim građevinama Chichen – Itze. Na vrelima Aristotela, Diodora i Plinija Starijeg, svjedočanstvu stanovništva i zapažanjima, zaključio je da su graditelji zdanja kod novootkrivenih područja, potomci Kartažana, koji su prema antiknim svjedočanstvima prošli preko Gibraltara i nakon četrdesetak dana, stigli do otoka koji su nazvali zapad. Knjigu je objavila i Matica hrvatska. Spominjala su se i kulturna dostignuća plemena Maya i njihove civilizacije. O podrijetlu ovih zdanja, Paletin se raspitivao. Starosjedioci su tvrdili da su s područja Europe već davno prije stizali moreplovci. Pisao je na latinskom, talijanskom i španjolskom jeziku. Tratado del arte de marear, “Rasprava o umijeću plovidbe“ vrlo je popularno njegovo djelo. Djelo je tiskano u Mletcima (1554.). Objavljeno je također na engleskom, njemačkom, francuskom te španjolskom jeziku. Spomenuti spis o umijeću plovidbe, zapravo je prvi europski priručnik nautike. Umro je na otoku Korčuli 1573. kada se u Stubici odvijala krvava seljačka buna.

Marko LESKOVAR