Prema osvještavanju i obnavljanju

Zanimljivo je da u šesnaest njemačkih saveznih zemalja u pitanjima borbe protiv koronavirusa nije bilo prave sloge. Kako će je onda biti u 27 država članica Europske unije. Svi se u novinama i na televiziji pitaju što činiti da se život opet normalizira. Ljudi su u velikom stresu. Prilike u Europskoj uniji su zamršene

Ozbiljni njemački dnevnici i tjednici pokrenuli su u povodu borbe protiv koronakrize teme kojima se do sada rijetko tko dublje bavio. Publicisti i filozofi pokrenuli su pitanja koja nadilaze svakodnevne svađe između liječnika, virologa i političara, što je mnogim ljudima u Njemačkoj već dosadilo. Na televizijskim programima već mjesecima sudjeluju gotovo isti virolozi, liječnici, profesori medicine, publicisti i političari. Zanimljivo je da u šesnaest njemačkih saveznih zemalja u pitanjima borbe protiv koronavirusa nije bilo prave sloge. Ako u šesnaest saveznih država nije bilo prave sloge, kako će onda biti u 27 država članica Europske unije. Svi se u novinama i na televiziji pitaju što činiti da se život opet normalizira. Ljudi su u velikom stresu: obitelji s djecom, nastavnici i đaci, predvodnici automobilske industrije, vlasnici hotela, besposleni konobari, frizeri, liječnici. Dogodilo se da su liječnici iz više bolnica nagi prosvjedovali zbog nedostatka zaštitne odjeće, lijekova, maski, zaštitnih rukavica, nedostatka medicinskog osoblja. U bolnicama leže teški bolesnici, koje najbliza rodbina ne smije posjećivati. Koronavirusom zaraženi bolesnici osamljeni su i teško im je pomoći. Ima liječnika koji su oboljeli od koronavirusa jer su ljudima pomagali bez zaštitne odjeće. Te poteškoće dobro su poznate javnosti. Opasne su, jer rijetko jamče nadu.

Socijalna psihologija
Brojni publicisti, profesori i filozofi drže da se nalazimo u trenutku kada dosadašnji liberalizam mora voditi računa o socijalnoj psihologiji, ako se želi postići da političari pozitivno obnove liberalizam. Velik dio liberala i dalje nastupa nadmeno. To za “obične” ljude nije konstruktivno i simpatično, kaže profesorica gospodarske povijesti Karen Horn u dnevniku “Der Tagesspiegel” (br. 24 170). Liberali uvijek ističu da država nema što tražiti u gospodarstvu. Oni uvijek traže smanjenje poreza, a sada i veliku pomoć države. Pomoć će vjerojatno dobiti, za razliku od malih poduzetnika koje je uvijek gušila kruta birokracija. To se mora spriječiti, kaže spomenuta profesorica. Posljedica takvih promjena bila bi stanovita “deglobalizacija”. Koronavirus veliki je izazov za život ljudi, za gospodarstvo i politiku. Upravo bi demokrati – lijevi i desni – morali pridonijeti pozitivnoj promjeni, naporu da taj virus ne ostavi trag pustošenja i uništenja. Profesorica Karen Horn smatra da će se liberalizam spasiti tek onda ako umjesto ružnog ponašanja djeluje konstruktivno i razborito, ako se umjesto zajedljive bude vodila kompetentna državna politika. Budući da su socijalne nesigurnosti rasle prošlih godina, profesorica s pravom naglašava da se u vremenu koronakrize mora ispravno razmišljati. Suvremeni liberalizam mora iznova promisliti kako se odnositi prema socijalnom pitanju i zaštiti prirode. Tome moramo dodati pitanje: hoće li takva “nova” razmišljanja prihvatiti velike međunarodne tvrtke i pri tome ujediniti bogate i manje bogate, siromašnije i siromašne građane; to trenutačno nije jasno jer se njihova javna prepucavanja iz dana u dan nastavljaju. Svi žele novac, bogati i siromašni. Prošlih dana neki su u Njemačkoj čak najavili novu klasnu borbu. Svakako ćemo živjeti u jednom drugom svijetu, kako se u razgovoru s urednikom dnevnika “Kölner Stadt-Anzeiger” izjasnio istražitelj budućnosti Yuval Noah Harari, autor znamenitih knjiga kao što je “Homo Deus – Povijest sutrašnjice”. Prema njegovu mišljenju, ova sadašnja kriza može voditi na raskrižje povijesti kontrole nad ljudima. Tehnikom se danas prvi put u povijesti čovječanstva može kontrolirati sve ljude. Senzorima i algoritmima dozna se je li netko bolestan ili nije. Ali ne samo to, nego i to je li čovjek bijesan, sretan i s kime se druži. Sve to može biti temelj za najstrašniji totalitarizam, kakav je ikada postojao. Vlast ne će više trebati agente od krvi i mesa. Prijeti opasnost da se to već sada može primijeniti. Noah Harari se tuži da na političkom i gospodarskom području nema prave suradnje. Međunarodna suradnja svakako je potrebna, ali se ne smije dogoditi proturječje između globalizma i nacionalnih potreba. Slično misli i njemački publicist i filozof Bernd Scherer. On je u zanimljivom eseju u dnevniku “Frankfurter Allgemeine” podsjetio na proces stvaranja virusa i na to kako se on širi po cijelom svijetu. Dnevno leti zrakom oko dvjesto tisuća zrakoplova. Virus putuje zajedno s milijunima ljudi u tim zrakoplovima. Zbog toga bit će važno da se širenje virusa lokalno i regionalno decentralizira na manje prostore.

Zamršene prilike
Prilike u Europskoj uniji su zamršene. Kritičari i polemičari imaju dosta posla. Intelektualci vole napadati Poljake, Madžare, a sada i Austrijance. Vodeći ljudi tih država razvili su se u prave autokrate, smatra jedan kritičar. Među autokratima posebno se ističe predsjednik austrijske vlade Sebastian Kurz, kaze kritičar. Kurz je u borbi protiv koronavirusa postao svojom apokaliptičkom retorikom međunarodni lik, kaže kritičar, to jest austrijski književnik David Schalko u dnevniku “Frankfurter Allgemeine”. Dok se u Švedskoj vodi politika razuma, u Austriji se ide putem straha i poslušnosti. Borba protiv korone vodi se ratnom retorikom. Austrijski književnik, predsjednika vlade uspoređuje s političarima kao što su Netanjahu u Izraelu i Trump u Sjedinjenim Američkim Državama. Živimo u vremenu u kojem se u zastrašenom svijetu i u Europi traže snažni ljudi. Kurz je jedan takav čovjek. On je autokrat, kojeg narod voli. Što je više širio propagandu straha, to ga je narod više cijenio i cijeni. Velike govore narodu ne drži predsjednik Republike Austrije, kako se to običava primjerice u Njemačkoj, nego predsjednik vlade, austrijski kancelar Kurz. Ljudi će biti na njegovoj strani i onda ako u Austriji dođe do novog vala infekcije, kaže spomenuti književnik. Mi pak držimo da je Austrija na dobrom putu smirivanja i vraćanja na normalan život.

Na putu obnove
Što se Hrvatske tiče, ona se “zahvaljujući” tom virusu počela pomalo obnavljati. Stječe se dojam da se sve konkretnije odbacuje politička rugoba prošlosti i divlji kapitalizam i da se počinje voditi politika socijalne pravde i gospodarskog i kulturnog uspona, kako to pokušavaju činiti brojni Nijemci i Nijemice, to smo ukratko prikazali. Sve ono što je iznijela profesorica Karen Horn, vrijedi i za Hrvatsku, koja je doista nakon sloma jugoslavenskog socijalizma postala žrtvom zapadnog kapitalizma.