Hrvatska traži promjene

Ova kriza zbog pandemije je prilika za velike poteze koji bi stvorili bolju Hrvatsku, sredili državu i gospodarstvo. Ministri financija G20 su odgodili otplatu servisiranja duga najsiromašnijih država svijeta.

Hrvatska je lijepa država, želimo da bude još kvalitetnija i po mjeri svih građana. Mnogi su opterećeni prošlošću, prilagodili se promjenama pa i dalje dobro žive. Što učiniti da stvorimo Hrvatsku kakvu trebamo? Kriza izazvana pandemijom otvorila je puno pitanja: nove izazove poljoprivredi i prehrambenoj industriji, jer smo se pretvorili u potrošačko društvo i zapostavili vlastitu proizvodnju; smanjenje udjela javnog sektora i provođenje teritorijalne reorganizacije; decentraliziranje javnih usluga i spuštanje na razinu županija, gradova i općina, kako bi usluge bile brze i dostupne; razvijanje inovativnosti u našim školama, jer je obrazovanje najvažnije u razvoju mladih ljudi; rješavanje demografske krize jer smo među najstarijim narodima svijeta s manjkom radnika, iseljavanjem mladih i rađanjem malog broja djece. Naši su demografski problemi veliki i moramo zadržati mlade, a država uz pomoć poduzetnika im mora omogućiti rad uz pristojne plaće, srediti uvjete na tržištu rada, rješavati stambene probleme i zadržati one koji će se vratiti zbog gubitka posla u državama EU. Hrvatska mora voditi cjelovitu politiku jer imamo velike razlike razvijenosti unutar države, znanja imamo i potrebne su političke odluke koje će pokrenuti i riješiti sve ove probleme. Ne čekajmo, pokrenimo pozitivne procese u društvu, državi i ekonomiji. Borba protiv pandemije je pokazala da možemo pomoću države pomoći poduzetnicima i radnicima zadržavanjem radnika i obrazovnom sustavu kroz uvođenje digitalnih tehnologija. Javni sektor pruža široke usluge od obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, javne uprave, obrane, mirovina, studentima do zaposlenima u privatnom sektoru. Samo za travanjske potpore tvrtkama je odobreno čak 2,5 mlrd kuna kao pomoć za plaće 600 tisuća radnika. Država će za potpore poslodavcima namijenjene očuvanju radnih mjesta isplatiti 7 do 7,5 mlrd kuna za posljednja tri mjeseca. Poljoprivreda je svih ovih godina dobivala velike poticaje, a poljoprivredna proizvodnja je padala, pa danas proizvedemo samo 40% hrane, a ostalo uvozimo. Novca za poljoprivredu ima dovoljno, samo se pogrešno investira, a ljudi iz slavonskih sela su otišli jer ne mogu pristojno živjeti od proizvodnje hrane. Nadamo se da će zadnje promjene sve to preokrenuti i da ćemo imati domaću hranu. Sve to traži reformu javne uprave, što je temelj svih promjena. Prevladavanje krize zahtijevat će drastične promjene za poboljšanje konkurentnosti i konsolidaciju javnih financija. Nama će se smanjiti proračun i suočit ćemo se s problemom raspodjele novca, a može nam pomoći znanost u gospodarskom oporavku i poticanju znanstvenih otkrića i otvaranju novih radnih mjesta. Čeka nas i štednja u svim sektorima, ali i ulaganje u dugoročne projekte kako bi razvili gospodarstvo prema modelu razvijenih zapadnoeuropskih država. Ove nas godine čeka recesija, a iduće godine još brži razvoj.

Svjetske gospodarske aktivnosti idu u veliku
recesiju u ovoj godini, goru čak od velike ekonomske
krize od 1929. do 1933., a već je 100 država zatražilo
od MMF-a pomoć i kreditne linije, koje su i do
sada upropastile države u razvoju

Recesija i ponovno veliko zaduživanje kod MMF-a i Svjetske banke
Financijska i gospodarska krize zahvatila je sve države, raste nezaposlenost, a porezni prihodi i u razvijenim državama su u zastoju. Nacionalne vlade se već puno zadužuju na međunarodnom tržištu kapitala, dugovi se ne vraćaju, širi se javni dug koji se koristi za spašavanje malih i srednjih poduzeća, za socijalnu sigurnost i nezaposlene. MMF i Svjetska banka imaju svoje interese i cilj im je povećanje razina vanjskog duga, a otplate servisiranja duga najsiromašnijih država svijeta stavili su na čekanje. Oprost duga ne predviđaju, a rade na zatvaranju problematičnih ekonomija. Ovo zatvaranje nacionalnih gospodarstava je u cijelom svijetu već početkom ožujka zahvatilo puno država u svim regijama svijeta, što je bez presedana u svjetskoj povijesti. Bogatstvo je i dalje koncentrirano u rukama onih 1% prebogatih, uništavaju se mala i srednja poduzeća u svim malim područjima ekonomske djelatnosti, zahvaćajući uslužnu ekonomiju, poljoprivredu i proizvodnju. Ministri financija G20 odlučili su odgoditi otplatu servisiranja javnog duga, ali daljnji oprost duga nije predviđen. Svjetske gospodarske aktivnosti idu u veliku recesiju u ovoj godini, goru čak od velike ekonomske krize od 1929. do 1933., a već je 100 država zatražilo od MMF-a pomoć i kreditne linije, koje su i do sada upropastile države u razvoju i razinom nametnutog duga dovedene do neviđenog siromaštva. Prema procjeni MMF-a pandemija korona virusa gura globalno gospodarstvo u najdublju recesiju i smanjenje svjetske proizvodnje za 3% ove godine. Čeka nas preokret svjetske ekonomije, masovna nezaposlenost, bankroti i veliko siromaštvo. Oporavak se očekuje iduće godine.

Tjedni pregled
Na razini EU-27 zabilježen je tromjesečni pad BDP-a od 3,3% u prvom kvartalu ove godine. Najveći pad su zabilježile Francuska, Slovačka i Španjolska od 5,8%. Rast su zabilježile Bugarska i Rumunjska (0,3%) i Finska (0,8%). Drugo ovogodišnje tromjesečje donijeti će najlošije ekonomske podatke zabilježene u novijoj povijesti. Na domaćem deviznom tržištu je mirno i tečaj je bio 7,5647 kuna za euro, a prema dolaru 6,9965 kuna za dolar.