Povijesni događaj ili lijepa obećanja?

 

Europski parlament već sada traži promjene sporazuma o financijskom paketu. Dnevnik “Frankfurter Allgemeine” na naslovnoj stranici piše da Europski parlament želi promijeniti ishod sporazuma. On odlučuje o proračunu i ne će jednostavno prihvatiti odluke predsjednika država i vlada

 

 

Predsjednici 27 država i vlada Europske unije četiri dana i noći raspravljali su u Bruxellesu o novcu. Neki predsjednici ishod rasprava označuju povijesnim događajem. Na toj konferenciji glavnu ulogu imali su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarica Angela Merkel. Od takozvanih “malih država” posebno se isticao austrijski kancelar Emanuel Kurz. Čelnici vlada Madžarske i Poljske – Viktor Orban i Mateusz Morawiecki također su bili glasni. Svi su se naveliko prepirali, pa su neki promatrači smatrali da bi konferencija na vrhu Europske unije mogla neuspješno završiti. U najvažnijim njemačkim novinama nigdje nisam mogao pročitati da je na konferenciji sudjelovao i nešto govorio predsjednik vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Činilo mi se da mediji namjerno zapostavljaju predsjednika Plenkovića i Hrvatsku. Njima je bilo najvažnije pisati i govoriti poglavito o zaduženim državama – o Italiji i Španjolskoj, pa onda i “zločestoj” Madžarskoj. Nigdje nisam mogao pročitati da su i države kao Hrvatska u teškim financijskim i gospodarskim teškoćama.Onda sam zaključio da je možda dobro da predsjednika i Hrvatsku nigdje nisu jasnije spomenuli, jer ta je konferencija bila puna suparništva, pa je bolje ne ulaziti u njihove svađe. Nakon svih svađa čelnici 27 država zaključili su da bi čitavi financijski paket trebao iznositi 1,8 bilijuna eura. Prema izvještajima njemačkih novina, na konferenciji je određeno koliko bi svaka država članica trebala dobiti sredstava. To pitanje naime još nije riješeno jer se u različitim medijima dnevno pojavljuju različite interpretacije o iznosu povratnih i nepovratnih sredstava koja su dobile pojedine države.
Ne možemo biti zadovoljni ni medijskim prikazom Hrvatske kao turističkog odredišta, zemlje bogate prirodne i kulturne baštine i kao epidemiološki sigurne, u odnosu na Španjolsku i Italiju koje su neprestano prisutne. Hrvatskom turizmu u medijima ne pridaje se pozornost niti ima dovoljno reklame. Shvaćamo to kao čudan odnos EU prema Hrvatskoj. Mnogi koji su bili protiv pristupa Hrvatske Europskoj uniji sada mogu reći da su možda imali pravo zato što misle da Hrvatska nije dovoljno napredovala i opravdala povjerenje.

 

U najvažnijim njemačkim medijima nisam mogao čuti
da je na konferenciji sudjelovao i govorio predsjednik
hrvatske Vlade Andrej Plenković. Činilo mi se da mediji
namjerno zapostavljaju predsjednika Plenkovića i Hrvatsku.
Nigdje nisam mogao pročitati da su i države kao Hrvatska u teškim
financijskim i gospodarskim teškoćama. Onda sam zaključio da je
to možda dobro jer ta je konferencija bila puna
suparništva, pa je bolje ne ulaziti u njihove svađe

 

Od pohvala do kritika
Reakcija na ove brojke prilično je pozitivna. Oštro su kritizirali uglavnom predstavnici stranaka zelenih i klimatski aktivisti. Kancelarica Angela Merkel izjavila je da nije bilo jednostavno sporazumjeti se u prijepornim pitanjima. Važno je da su predsjednici država i vlada postigli sporazum, koji je važan za budućnost Europe. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je sporazum “povijesni dan za Europu” i da “kompromis nije perfektan, jer nema perfektnog svijeta”. I predsjednik Vijeća Europske unije Charles Michel kao i predsjednica Povjerenstva Europske unije Ursula von der Leyen veselo su pozdravili ishod konferencije kao povijesni događaj. Austrijski kancelar Sebastian Kurz naglasio je da je ishod sastanka na vrhu “dobar za Europsku uniju i Austriju”. Posebno je pohvalio suradnju Austrije sa Švedskom, Danskom i Nizozemskom. Predsjednik nizozemske vlade Mark Rutte govorio je o “opširnom i dobrom paketu, kojim se čuvaju nizozemski interesi”. Slično se izrazila i danska predsjednica vlade Mette Frederiksen. Prema njezinim riječima riječ je o solidarnom sporazumu s dobrom ravnotežom. Unatoč brojnim pozitivnim glasovima javili su se za riječ brojni političari, novinari, ekonomski i financijski stručnjaci, koji su pokušali dokazati da nije dobar europski ishod pregovara. Čelnik stranke Lijevih Bernd Riexinger među inim tvrdi da sastanak čelnika država i vlada u Bruxellesu nije “vrh europske solidarnosti”. Predsjednik stranke Zelenih Robert Habeck smatra da se sadržaj sporazuma mora još poboljšati. Švedska aktivistica na području zaštite klime Greta Thunberg poslala je svijetu komentar da je izvanredno zasjedanje Europske unije izgovorilo samo “lijepe riječi” i nepotpune ciljeve o zaštiti klime.
Europski parlament već sada traži promjene sporazuma o financijskom paketu. Dnevnik “Frankfurter Allgemeine” na naslovnoj stranici piše da Europski parlament želi promijeniti ishod sporazuma. Citira predsjednika parlamenta Davida Sassolia, koji je izjavio 22. srpnja da zastupnici parlamenta zahtijevaju suodlučivati u kontroli dodjele sredstava iz predviđenog fonda obnove. Osim toga ne smije se smanjiti proračun Europske unije u pitanjima zaštite prirode i znanstvenog istraživanja. Europski parlament odlučuje o proračunu i ne će jednostavno prihvatiti odluke predsjednika država i vlada. Zastupnici parlamenta konkretno traže da se moraju poduzeti financijske sankcije protiv država koje sustavno gaze građanska prava. Prema tome, Europski parlament traži da se programi izdataka novca moraju zakonski odrediti. Kancelarica Merkel svjesna je činjenice da će rasprava o tim pitanjima biti teška i da nije sve konačno što su predvidjeli čelnici vlada i država na svojoj konferenciji u Bruxellesu. Veto nije isključen. Problem nije riješen. Možda ćemo znati više krajem ove godine. Do tada će biti puno rasprava i kritika. Europu će promatrati cijeli svijet. Razlike između država nisu nestale.

 

Ostale rane
Europa ima niz drugih rana. To je zločin u Srebrenici prije 25 godina. Vodeći njemački listovi i predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier opširno su podsjetili na zločin koji se dogodio 11. srpnja u Srebrenici pod zapovjedništvom – kako člankopisci navode – srpskog generala Mladića. Taj zločin u svim člancima označen je kao Völkermord, riječ koja znači genocid. Dnevnik “Kölner Stadt-Anzeiger”u opširnom članku o događaju toga dana u Srebrenici i o činjenici da nizozemske jedinice Ujedinjenih naroda (Plave kacige) nisu spriječile likvidaciju 8000 djece, žena i starijih ljudi, doznajemo kako je genocid ocijenio i sudac Alphonse Orie: “Ti zločini ubrajaju se u najgnusije stvari koje je čovječanstvo ikad vidjelo.” Isti dnevnik čitatelje obavještava da su političke elite svih vrsta u Srbiji i u Republici Srpskoj malo svjesne krivnje. Dnevnik “Frankfurter Allgemeine Zeitung” posvetio je tom događaju cijelu stranicu. Na naslovnoj stranici objavljeno je groblje ubijenih ljudi pod naslovom “Nema mira nad grobovima”. U članku se naglašava da je 11. srpnja 1995. započeo najgori ratni zločin u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Srpske jedinice osvojile su Srebrenicu i poubijale mnogo ljudi. Pisac članka, poznati publicit Michael Martens, opisuje pokušaj stvaranja filma o tom događaju, koji bi današnjem naraštaju prikazao strahote tog ratnog zločina. U tančine je opisan beskonačan sukob među osobama koje su naumile svaka na svoj način napraviti film o događaju u Srebrenici, u zemlji koja se – kako člankopisac podsjeća – ne nalazi na sunčanoj strani života. Zločin u Srebrenici je sramota koja će Ujedinjene narode zauvijek progoniti – priznao je tadašnji glavni tajnik te svjetske organizacije Kofi Annan.