Čekaj nas ozbiljne reforme i uvođenje eura

 

Novu staru Vladu čekaju velike reforme i smanjivanje rashoda. Cijeli sektor turizma je u velikim problemima. Iz Bruxellesa donosimo 22 mlrd eura za brži gospodarski oporavak države i Hrvatska uvodi euro 2020.

Hrvatsku čekaju velike reforme, a najbitnije su reforme zdravstva, mirovinskog sustava i javne uprave. Dug u zdravstvu nam je preko 10 mlrd kuna, medicinske usluge su nam sve slabije, liječnici i zdravstveno osoblje nam bježe vani i zdravstvo se mora izvući iz dugova. U mirovinskom sustavu situacija je sve složenija i pola sredstava namirujemo iz državnog proračuna, jer broj umirovljenika raste, a broj zaposlenih pada i približavamo se brojci 1:1. Javna uprava nam je velika, a pravosuđe je sporo, korumpirano i neučinkovito. Novu staru Vladu čeka sređivanje javnog sektora, državnih poduzeća, javne uprave i lokalnih jedinica. Industrijska proizvodnja nam i dalje pada, turizam je u velikim problemima i čeka nas teška jesen. Moramo sve učiniti da ostvarimo maksimum u turizmu i potičemo ostalu proizvodnju, posebno u poljoprivredi. Može nas spasiti jedino ovih odobrenih 22 mlrd eura iz novog europskog fonda za oporavak gospodarstva, ali i smanjivanje javne potrošnje. Prezaduženi smo i javni dug nam iznosi 293 mlrd kuna. Lani smo po analizi Svjetskoga gospodarskog foruma bili na 140. mjestu u svijetu, bolji samo od Venezuele. Moramo poticati gospodarski rast i iskoristiti prirodne pogodnosti za proizvodnju zdrave hrane i ekološki čiste energije, pojačati regionalni razvitak i zaustaviti iseljavanje. Hrvatska se mora pretvoriti u obećanu zemlju! Kriza je velika u proračunu i gospodarstvu, mirovine su male, a nezaposlenost velika. Čeka nas teška jesen i preživljavanje velikog djela građana. Vlada mora ozbiljno poraditi na očuvanju radnih mjesta, socijalnoj zaštiti i na strukturnim promjenama za gospodarski rast. Učinkovitost države se mora povećati, trebaju nam gospodarske reforme u vidu poreznih mjera, treba omogućiti ulaganje i spasiti poljoprivredu. Socijalni problemi se godinama gomilaju, mirovine će trebati povećati, a i saniranje velikih posljedica potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu.

Čeka nas uvođenje eura
Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam i tako se sprema u eurozonu i uvođenje eura, za što se mora čekati najmanje dvije godine. Mi smo do sada ispunili sve kriterije za ulazak u europodručje, s nama i Bugarska, što nas je ojačalo na ekonomskom i financijskom planu. Određen nam je i paritet – 7,5345 kuna za 1 euro, a ušli smo i u bankovnu uniju. Ovo je veliki uspjeh za Hrvatsku, tako da ćemo nakon 1. siječnja 2023. ući u eurozonu. Ima i drugačijih mišljenja o ulasku, jer će nas zadržati na dnu EU, a nacionalne valute su u funkciji razvoja industrijskog društva, nacionalnih gospodarstava i nacionalne države. Izazovi su veliki i pitanje je što će nas to koštati. Šest mjeseci prije finalnog uvođenja uvest će se dualne cijene ispisane u kunama i eurima. Morat ćemo paziti na kriterije iz Maastrichta o javnom dugu i proračunskom manjku, a obvezali smo se provoditi zdravu ekonomsku politiku i očuvati ekonomsku i financijsku stabilnost. Hrvatska mora smanjiti javni dug prema razini od 60% BDP-a, koji zbog korona krize skače sa sadašnjih 73,2% BDP-a na 90%. Komisija je predvidjela Hrvatskoj pad BDP-a u ovoj godini za 10,8%, a u idućoj rast 7,5%. Oslonit ćemo se na EU i računati na ovih 22 mlrd eura pomoći, jer i dalje je euro simbol jedinstva, blagostanja i solidarnosti. Hrvatska je visoko euroizirana, jer je većina štednje građana u eurima, a stvorit će i rast investicija. Poduzeća su zadužena u eurima i dug iznosi preko 50 mlrd kuna, a i imaju povjerenje inozemnih partnera.

 

 

Hrvatska mora smanjiti javni dug prema razini od
60% BDP-a, koji zbog korona krize skače sa sadašnjih
73,2% BDP-a na 90%. Komisija je predvidjela
Hrvatskoj pad BDP-a u ovoj godini za 10,8%, a u idućoj rast 7,5%.

 

Gdje je EU?
Svijet je pun izazova, mijenja se, posebno zbog sadašnje pandemije koja će uzrokovati najveću krizu u posljednjih devedeset godina. Velika financijska kriza 2008. uzdrmala je cijeli svijet, posebno Europu, a ekonomska i financijska globalizacija usložnjava svijet i demokratizaciju. Sadašnja EU počela se formirati 1951. od 6 država, proširivala se 1993. s tri nove države, a 1981. i 1986. s još 3 države. Tada se ukida kontrola državljana, proširuje se monetarna sfera, vanjska politika i obrana. Nakon 2004. u članstvo ulazi prvih osam bivših komunističkih država, 2007. Bugarska i Rumunjska, a Hrvatska 2013. Što je bio osmi val proširenja EU. Danas EU ima 466 mln stanovnika u 27 država, na 45 mln prostornih km, a Hrvatska je završila predsjedanjem vijeća ministara EU. Nakon SAD-a ona je druga gospodarska sila svijeta s 14,3% u svjetskom BDP-u i 15% u svjetskoj trgovini. Proračun joj u prosjeku iznosi 137 mlrd eura i oko 1,1% BDP-a. Njemačka predsjeda unijom od 1. srpnja, a čeka je izradba proračuna za razdoblje 2021.-2027. koja u proračun donosi 21% sredstava i najveći je ulagač. Iz EU je izašla Velika Britanija koja je davala 60 mlrd eura za četverogodišnji proračun. Europa ima oko 220 mln zaposlenih.

Tjedni pregled
Krediti u privatnom sektoru nastavljaju usporavati, a rastu depoziti, posebno devizna štednja. Očekuje se postupno usporavanje rasta depozita zbog pada prihoda od turizma i robnog izvoza. Srednji tečaj eura iznosi 7,5306 kuna za euro, a prema dolaru kuna je ojačala na 6,5988 kuna za dolar. Višak likvidnosti se kretao iznad 42 mlrd kuna.