ZBIRKA INOZEMNE CROATICE U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU (19)

 

U programu Svjetskoga festivala hrvatske književnosti, koji je u organizaciji Hrvatskoga slova i suorganizaciji Društva hrvatskih književnika održan u Zagrebu od 15. do 17. studenoga 2019., sudjelovala je i književnica i prevoditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice

dr. sc. Željka Lovrenčić, Zagreb

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, čija je osnovna zadaća „izgrađivanje i organiziranje hrvatske nacionalne zbirke Croatice u koju spada sve što je relevantno za nacionalnu funkciju Knjižnice, odnosno, šire gledano – za nacionalnu pisanu kulturnu baštinu“, daje svoj obol i svekolikoj skrbi za Hrvate u inozemstvu.
Naime, 2007. godine unutar Odjela za nabavu osnovana je Zbirka inozemne Croatice koja se bavi pronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbom publikacija koje Hrvati (i ne samo oni) objavljuju izvan Hrvatske. Ona je značajan dio nacionalnoga fonda Croatice posebnih obilježja, a nastala je na temelju tzv. Zbirke iseljeničkoga tiska koja nikada nije ušla u ustroj Knjižnice. Od 2011. godine njezin je fond dostupan i u čitaonici. Zbirka nije u otvorenom pristupu. Posebna se pozornost posvećuje komunikaciji s pojedincima i udrugama te promidžbi građe koja se prikuplja darom, kupnjom ili zamjenom s drugim knjižnicama. Radi informiranosti i nabave građe, u Zbirci se prate i pretražuju razni izvori (primjerice, pojedine nacionalne bibliografije, tiskani mediji, internetska mreža), sudjeluje se na književnim tribinama i ostalim događanjima vezanim uz ovu tematiku, a radi promidžbe Zbirke, organizirane su i tribine.
Tematski, Zbirka se dijeli na ove cjeline:
a) Hrvatska knjiga u inozemstvu koja obuhvaća djela hrvatskih autora tiskana izvan granica Hrvatske i djela stranih autora čija su tema (ili u kojima se spominju) Hrvati i Hrvatska.
b) Iseljenička knjiga
c) Tisak hrvatskih manjina.

 

Hrvatska knjiga u inozemstvu
Osim građe naših autora objavljene u inozemstvu (oko 9000 naslova), Zbirka inozemne Croatice obuhvaća i djela hrvatskih autora objelodanjena na različitim jezicima i u raznim zemljama to jest prijevode djela naših autora, djela na hrvatskome jeziku objavljena izvan granice naše zemlje, djela u kojima se spominju Hrvatska i Hrvati ili hrvatski jezik. Osim po kriteriju autora koji se izjašnjava kao Hrvat, u nju spadaju i djela u kojima su Hrvati suautori, prevoditelji, sadržajni ili tehnički urednici, ilustratori, slikari, dizajneri itd. Slijedom toga, inozemna Croatica obuhvaća primjerice, prijevod romana Mire Gavrana El hijo olvidado objavljen u Čileu, prijevod pjesama Dragutina Tadijanovića naslovljen Poesía escogida (objavljen u Španjolskoj), kao i knjigu Branke Magaš The Destruction of Yugoslavia objavljenu u Londonu. U inozemnu Croaticu spadaju i djela kao što su Croazia Ludwiga Steindorffa, Russia’s Balkan Entanglements 1806.-1914. Barbare Jelavich ili pak No es tan fácil como usted piensa našega iseljenika Gaje Bulata i Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj Sanje Vulić. Neke knjige jasno i transparentno ispunjavaju zadane kriterije (autor, prevoditelj, hrvatski jezik…), a druge zahtijevaju podrobniju analizu i subjektivniji stav selektora ove vrste građe. U Zbirku inozemne Croatice uvrštena su i djela vezana uz djelatnost hrvatskih kulturnih društava izvan Hrvatske, turistički materijal o Hrvatskoj, prijevodi djela hrvatskih književnika i ona književnika hrvatskih korijena, te djela o poznatim osobama i o određenim zemljopisnim područjima. U ovoj Zbirci nailazimo i na djela političkoga karaktera vezana uz odnos Hrvatske i Jugoslavije, na ona koja govore o Srbima u Hrvatskoj, kao i na djela u kojima se piše o ratnim zbivanjima na području Hrvatske. Ona uključuje djela vjerskoga i znanstvenoga karaktera, početnice i udžbenike. Najviše je građe na engleskome i njemačkome jeziku, a postoje i knjige na talijanskome, francuskome, španjolskome te na nekim drugim jezicima (primjerice na japanskome, korejskome ili bengalskome).

 

Iseljenička knjiga
Značajni dio inozemne Croatice je iseljenička knjiga. Taj termin obuhvaća djela koja su Hrvati objavljivali u svijetu do 1990. godine i koja se pod jedinstvenom signaturom čuvalo na jednome mjestu u zatvorenome spremištu. U tome korpusu, od knjiga objelodanjenih u iseljeništvu do 1915. godine što ih Juraj Šrivanić navodi u svojoj rukopisnoj ‘Povijesti američkih Hrvata’ pisanoj od 1909. do 1916., Knjižnica posjeduje pokoji primjerak. Daleko više građe odnosi se na razdoblje od 1920. do 1973. godine.
Danas u tome fondu ima oko 3.500 naslova i 5.500 do 7.000 primjeraka knjiga te oko 140 naslova novina (oko 1.000 primjeraka) i 400 naslova brošura (sitnog tiska).
Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska iseljenička zemlja i da smo iznimno ponosni na našu uspješnu dijasporu diljem svijeta. Najviše iseljenih Hrvata ima u SAD-u, Australiji, Kanadi, Argentini i Čileu. U SAD-u danas živi mnoštvo potomaka Hrvata i ima ih među poslovnim ljudima, znanstvenicima, književnicima. Primjerice, u toj su zemlji živjeli Antun Nizeteo, Ante Kadić i Bogdan Radica. Edward Ifkovich plodan je pisac i sveučilišni profesor. Od suvremenih književnika hrvatskoga podrijetla možemo spomenuti Vladimira P. Gossa i Josipa Novakovicha.
U Kanadi djeluje sveučilišni profesor Vinko Grubišić. Stjepan Krešić sa Sveučilišta u Otawi prevodio je na engleski i objavljivao hrvatske latiniste. Književnik Alan Horić objavio je dvije zbirke pripovijetki na francuskome i jednu na hrvatskome pod nazivom Nemir duše.
U Južnoj Americi Hrvati i njihovi potomci žive u većem broju u Argentini i Čileu. Ima ih i u ostalim zemljama toga kontinenta. Među prvima u Argentinu je stigao isusovac Nikola Plantić -1748. godine, a građevinski poduzetnik major Buratović, rodom iz Vrbanja na otoku Hvaru već 1860. godine gradi željezničke pruge i ceste. U tu je državu poslije Drugoga svjetskoga rata iselio značajan broj hrvatskih intelektualaca među kojima se ističu Vinko Nikolić, Aurelio Tanodi, Milan Blažeković… U Čileu je iznimno uspješna hrvatska dijaspora dala oko 200-tinjak književnika od kojih su mnogi stekli svjetsku slavu – Antonio Skármeta, Ramón Díaz Eterovic, Andrés Morales Milohnic, Nicolás i Domingo Mihovilovic, Juan Mihovilovich, Roque Esteban Skarpa. U Venezuelu je značajna skupina Hrvata došla također poslije Drugoga svjetskog rata. Među njima se ističu Dušan Žanko, braća Zdravko i Mirko Sančević, Mladen Beg. U Peruu stvara književnica Zinku Saric Pardo.
U Australiji možemo istaknuti Karla Kiselyja, Dragu Šaravanju, Ivanu Bačić-Serdarević, Dušku Salečić, u Novome Zelandu Floridu Velu. Hrvata ima i u Južnoafričkoj Republici te u europskim zemljama – Belgiji, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i nekim drugim državama. U Njemačkoj objavljuju Zlata Filipović i Ratko Cvetnić, te mlada i uspješna spisateljica hrvatskih korijena Jagoda Marinić.
Naravno, oni su samo manji dio velikoga i uspješnoga vala naših zemljaka koji su slavu naše domovine pronijeli svijetom.

 

Tisak hrvatskih manjina
U Zbirku inozemne Croatice pripadaju i izdanja koja su na bilo koji način vezana uz tematiku hrvatskih manjina. Jer, znano je, u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu žive hrvatske nacionalne manjine. Gradišćanski Hrvati osim u Austriji žive i u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji među gradišćanskim su Hrvatima djelovali desetci književnika, umjetnika i znanstvenika. Istaknuto mjesto pripada preporoditelju gradišćanskih Hrvata svećeniku Mati Miloradiću i dugogodišnjemu društvenome djelatniku Ignacu Horvatu. U Madžarskoj prema procjenama živi oko 40 tisuća Hrvata. U Slovačku su Hrvati također došli u vrijeme turskih osvajanja tijekom šesnaestoga stoljeća. Nastanili su se na području Bratislave i Trnove. Danas ih ima svega u četiri sela. U Češkoj Hrvata ima na području Moravske, u Rumunjskoj u okolici Temišvara i u Karaševu u kojemu postoji i dvojezična hrvatsko-rumunjska gimnazija. U Italiji Hrvati žive u pokrajini Molise i od 1996. godine u moliškim se selima počeo predavati hrvatski kao fakultativni jezik. U BIH Hrvati su konstitutivan narod, a u Sloveniji pretežito ekonomski migrantski iz vremena nekadašnje SFRJ.
Za sada su u ovoj Zbirci posebno izdvojena djela Gradišćanskih Hrvata (oznaka IC-GH) jer su oni vrlo brojna i značajna manjinska skupina. U bazi NSK je virtualno okupljeno oko 1.000/2.500 naslova/primjeraka koji su dostupni preko Webpacka. Riječ je o građi koju je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovao Hrvatski državni arhiv i jedinicama koje je NSK već ranije posjedovala u svome fondu. Ovdje možemo spomenuti značajna imena suvremene gradišćansko-hrvatske književne scene poput Nikole Benčića, Petra Tyrana, Jurice Csenara, Roberta Hajszana, Doroteje Zeichmannn-Lipković i drugih.

 

Serijske publikacije
Od serijskih publikacija koje nisu obuhvaćene ovom Zbirkom, tematski u njen fond spadaju, primjerice, Hrvatski vjesnik i Nova Hrvatska koji izlaze u Australiji, Hrvatska kronika i Zajedničar (SAD), Župni vjesnik hrvatskih rimokatoličkih župa Toronto (Kanada), Male novine (Čile) Hrvatske novine i Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (Austrija), Insieme (Italija), Glas mira (BiH)… Tu je i Godišnjak za znanstvena istraživanja koji objavljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u kojemu možemo naći niz zanimljivih priloga o djelatnosti Hrvata u Vojvodini. Taj je Zavod osnovan 29. ožujka 2008. i ustanova je koja se bavi znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, menadžmenta u kulturi i kulturne produkcije hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini.

Tribine s književnicima
Radi promidžbe ove Zbirke i njezine građe od 2014. godine u njoj se održavaju vrlo dobro posjećene Tribine na temu inozemne Croatice koje osmišljava i vodi Željka Lovrenčić. Do sada je održano trideset i šest tribina, a gosti su bili poznati književnici, eminentni stručnjaci, znanstvenici i diplomati iz Hrvatske, ali i iz inozemstva: Drago Šaravanja, Vesna Kukavica, Marin Sopta, Simona Delić, Sanja Vulić, Đuro Vidmarović, Tomislav Sunić, Teodoro Darko Mažuranić, Tuga Tarle, Enerika Bijač, Drago Štambuk, Diana Burazer, Tomislav Marijan Bilosnić, Naco Zelić, Tonko Maroević, Zdenka Weber, Lana Derkač, Ljerka Car Matutinović, Stjepan Šešelj, Branka Primorac, Dražen Katunarić, Miro Međimorec, Marin Knezović, Anica Markov, Božica Brkan, Mile Pešorda, Nikola Đuretić, Neda Miranda Blažević Krietzman, Zvonimir Marić, Ivana Hebrang Grgić, Jurica Čenar iz Austrije, Dennis Valcich i Vladimir Jakopanec iz Australije, Diego Muñoz Valenzuela iz Čilea, Nela Stipančić Radonić i Stjepan Šulek iz Njemačke.
Sve ovo široko područje tematski je obuhvaćeno Zbirkom inozemne Croatice čiji je cilj skrenuti pozornost na naše kulturno bogatstvo razasuto diljem svijeta te naglasiti hrvatsko jedinstvo.
Vezano uz ovu tematiku i nacionalne knjižnice u svijetu, možemo spomenuti da je njemačka Nacionalna knjižnica objavila bibliografiju njemačke literature u egzilu i da su nešto slično učinili i Česi. Čileanci pak imaju zasebno formiranu zbirku svoje književnosti objelodanjene izvan Čilea u vrijeme diktature.
No, mišljenja sam da bismo se mi trebali ugledati na Sloveniju u čijoj Nacionalnoj knjižnici u Odjelu zbirki građe posebne vrste (Oddelek knjižničnih zbirk) kao samostalna jedinica postoji Zbirka tiskov Slovencev zunaj Republike Slovenije.