Dolazi li nam teška jesen

Od Europske unije smo dobili znatno više novca od očekivanog i mora biti u službi investicija. Imamo neučinkovito gospodarenje resursima, necjeloviti razvoj Hrvatske, a Vlada puno obećava. Optimizam u turizmu.

Hrvatska mora imati viziju poželjne budućnosti, a do sada nismo stvorili društvo dugoročne perspektive. Vremena su takva da ćemo se morati odricati mnogih vrijednosti u sadašnjosti, ako želimo nešto bolje steći i poboljšati tu budućnost. Moramo biti razumni i mudri, obrazovati se, raditi i imati obitelj kako bi sačuvali prošlost i kulturu življenja. Puno se toga događalo u svijetu, mnoge čeka osobna patnja, a može nam pomoći rad i zajedništvo. Hrvatska je odlično prošla u Bruxellesu, jer smo očekivali 10, a odobreno nam je 22 mlrd eura. Ako želimo taj novac čekaju nas velike reforme i programi, bez čega ne će biti tih novaca. Programe ćemo morati usuglasiti s EU, a novac će biti za investicije, a ne za zatvaranje proračunskih rupa, koja bi u ovoj godini mogla biti 25 mlrd kuna. U idućih sedam godina bit će 1842 mlrd eura na raspolaganje članicama EU, a Hrvatskoj je namijenjeno 9,4 mlrd eura u okviru fonda za oporavak (od toga 5,9 mlrd eura nepovratnog novca) i 12,6 mlrd eura kroz europski proračun tijekom sedam godina. Sve je to u funkciji ublažavanja europske krize izazvane koronavirusom, a usmjereno je na reforme državnog i javnog sektora u cjelini, a privatni sektor ide prema digitalizaciji, novim tehnologijama i zelenoj ekonomiji. Hrvatsko gospodarstvo je najpogođenije koronakrizom u EU. Treba nam brz oporavak, barem na razinu 2016. i više sredstava. Kriza je zahvatila i cijeli svijet, a teška kriza je i nad američkim gospodarstvom koje je u drugom tromjesečju ove godine palo za čak 32,9% na godišnjoj razini. Ovo je rekordni pad američkog BDP-a od 1947. i Odbor za proračun američkog kongresa prognozira da će im trebati najmanje deset godina za oporavak.

Zadovoljni smo ostvarenim turističkim
rezultatima; očekuje se preko 5 mlrd eura.
Na sjeveru Jadrana dobri su rezultati, a na Jugu
ima problema pa će im trebati država pomoći

Počnimo reforme
Novi mandat Andreja Plenkovića kao premijera je počeo. Tako će 60% obnove Zagreba financirati Vlada, 20% lokalna zajednica, a ostatak pojedinci. U prihodima do sada su nas držali turizam prihodom od 14 mlrd eura i naša dijaspora s 2 mlrd eura, a kako će dalje biti teško je reći. Investitori u Hrvatskoj su nezadovoljni pa odlaze, kao Meggle iz Slavonije, jer nam je komplicirano poduzetničko ozračje i preko 457 raznih parafiskalnih nameta, pa im se ne isplati raditi. Imamo osam tisuća zakona i preko deset tisuća podzakonskih akata, koje poduzetnici moraju pratiti. Moramo se posvetiti radu, radnom mjestu i radnom zajedništvu ako želimo dobro i dugovječno živjeti i ne biti pretposljednja država u Europi. Čeka nas neizvjesna ekonomska jesen, koronakriza će proći, a dosadašnji hrvatski problemi ostaju i neučinkovito gospodarenje resursima. I dalje imamo veliki postotak bolovanja, veliko iseljavanje radne snage i veliki uvoz hrane. Turizam se pokazao vrlo ranjivim kao naša važna gospodarska grana i očito je potrebno više ulagati u druge proizvode, istraživanje i razvoj. Zadovoljni smo ostvarenim turističkim rezultatima ove godine i očekuje se preko 5 mlrd eura, a vidjet ćemo što će biti na kraju sezone. Na sjeveru Jadrana dobri su rezultati, a na Jugu ima problema pa će im trebati država pomoći. Od turizma se puno očekuje i razvoj na svim područjima Hrvatske. Tržište rada treba žurno unaprijediti i oporaviti ugrožene gospodarske grane, a sada imamo više zaposlenih nego prije početka koronakrize. Najavljeno smanjenje stope PDV-a s 25 na 13% će puno toga pokrenuti, ali ne i bitno pokrenuti razvoj. Mora se povećati stopa zaposlenosti i do sada se u prošlosti nismo pokazali u otvaranju radnih mjesta, zaposlenost je rasla, nezaposlenost padala, jer su ljudi masovno iseljavali. Ova će nam godina što se tiče rasta gospodarstva biti u minusu i prema procjeni vlade RH pad gospodarstva će biti 9,4%, što bi moglo biti realno. Nadamo se da će turistički minus biti što manji, ali i dalje 60% turističkih noćenja ostvarujemo u srpnju i kolovozu i podatci ulijevaju nadu. Ako bi turizam pao 80%, prema procjenama RBA, gospodarski pad bi mogao biti od 12 do 15%. Opao nam je promet u trgovinama na malo i u građevinarstvu, što pokazuje dinamiku osobne potrošnje i investicija koje su osobno povezane. Vlada je pokazala odlučnost za očuvanje radnih mjesta, kroz manje kamate i otpisivala porezne dugove poduzetnicima. Ključno je smanjiti nezaposlenost mladih i njihovo iseljavanje, iako su mogućnosti iseljavanja puno manje zbog problema i u drugim državama, ali to ostaje dugoročno problem broj 1. Država je i dalje opterećena rastom javnog duga, a sada ćemo dobiti dovoljno jeftinog novca, pa ćemo taj dio deficita pokriti zaduživanjem. Teret su nam bile velike kamate, a bojim se da ove kamate ne će biti trajno niske. Hrvatska je vrlo osjetljiva na epidemiološka kretanja i očekuje snažan pad domaće i inozemne potražnje što bi moglo jako utjecati na inozemni dug.

Tjedni pregled
U prvom polugodištu imali smo blagi rast potrošačkih cijena od 0,5%, pad cijena goriva, mali rast cijena hrane i drugo. Tečaj eura je 7,5170 kuna, a kuna je nastavila jačati prema dolaru pa je 6,4830 kuna za dolar, što je za 1,8% niže na tjednoj razini. Višak likvidnosti se zadržao na 43 mlrd kuna, kamatne stope su mirovale. Temeljna stopa inflacije u ovom polugodištu iznosila je +1,4% na godišnjoj razini.