Pape olovkom Krunomira Dvorskog

Pape Katoličke crkve su vjerojatno najdulji management u svijetu, piše u podnaslovu članka “Pencil Drawings of Popes“ Krunomira Dvorskog koji je pokrenuo s istom temom i virtualnu izložbu svojih crteža papa kroz stoljeća na adresi www.science.uwaterloo.ca/~kdvorski/. Krunomir Dvorski (1954.) istaknuti je stručnjak na području elektronike. Djetinjstvo je proveo u Zavidovićima, studirao u Zagrebu, a od 1994. živi i radi u Kanadi. Od 1999. je na Prirodoslovnom fakultetu (University of Waterloo) na poslovima elektroničkog specijalista. Kao nezavisni znanstvenik u Kitcheneru (Ontario), autor je The Flipping Theory (Teorija preklapanja) koja je alternativna teoriji Velikog praska. Uz svoj inženjerski i znanstveni rad bavi se pasionirano slikarstvom… Spomenuti crtački koncept odnosi se na portrete olovkom 266 papa koji su službovali od 32 godine nove ere do danas 2020. Za predloške poslužili su mu portreti na novčićima, ili slikani portreti kroz povijest. Naime, mnogi su se slikari bavili portretiranjem papa sve do pojave fotografije 1839., medija koji je zamijenio uveliko spretne ruke i pronicav opažaj umjetnika. U ovoj jedinstvenoj seriji likova vrhovnih svećenika Katoličke crkve, smjenjuju se lica starijih papa, mahom starije dobi s nekoliko iznimaka mlađih. Procjena njihove mlađe dobi oslonjena je isključivo na interpretaciju Krunomira Dvorskog, gdje je na portretu osim mladolikog lica, presudna kosa nasuprot ćelavih glava većine.
Ova portretna nizanka ujedno je i povijesni pregled mode, to jest imidža pape koji se mijenja u kontekstu ukupnih društvenih promjena. Uz modu nošenja i brijanja brada te pokrivala za glavu, koju pratimo kroz povijest papa, Dvorski je u portete unio i papine karaktere po kojima su se istaknuli u povijesti. Oni se očitavaju kroz izraz lica, oči, usne, ukupan dojam razboritosti, stisnutosti, strogoće, širine. Zato je na kraju ove nizanke svetih očeva Katoličke crkve portret našeg suvremenika pape Franje nadopunjen i slikom njegovog zagrljaja s patrijarhom druge crkvene hijerarhije i vladavine. To je njegova misija. Srdačan pozdrav je simboličan čin poziva na pomirenje: Samo složne crkve mogu donijeti mir na Zemlji! Koliko će u tome uspjeti?