Buka koronakrize se nastavlja

 

U Njemačkoj se posvećuje velika pozornost događajima u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo se pojavio neki pokret pod znakom QAnon. Neki analitičari tvrde da je riječ o prvoj ideologiji 21. stoljeća, mješavani računalne igre i onlinea. QAnon je na putu – kažu stručnjaci – da se pretvori u najopasniji kult svijeta. Što će pod tim kultom podrazumijeva – nije jasno.
Pogledajmo i u Austriju, koja je ove godine s Hrvatskom loše, mogli bismo reći čak zlobno postupala

 

 

 

Godinama nas muče razne krize. Bilo je ih mnogo. Nabrojimo samo najvažnije. To su izbjeglička kriza 2015., klimatska kriza, kriza demokracije i sada karonakriza. Što bi bilo ako bi se sada ili sutra dogodile jos strašnije krize? Primjerice atomski rat, koji bi uništio gradove, sela, nacije. Nezaboravimo navesti upotrebu kemijskog oružja u velikim i “malim” ratovima. Sjetimo se vulkanskih provala i svih drugih pojava koje bi vodile propasti svijeta, apokalipsi. Živimo u vremenu velikih vrućina, poplava, izumiranja šuma i životinja. O svim tim katastrofama svaki dan čitamo tekstove u novinama i časopisima, slušamo rasprave na televiziji i na radiopostajama.

Što je QAnon?
U Njemačkoj se posvećuje velika pozornost i događajima u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo se pojavio neki pokrat pod znakom QAnon. Taj QAnon izbio je na vidjelo u “vladavini” koronavirusa. Kritičari smatraju da se u njemu skriva najopasniji pokret našeg vremena. Ideologija slova Q i imena ili prezimena Anon proširila se u međuvremenu po cijelom svijetu, a posebno u Njemačkoj. Važnu ulogu pri tome imaju mreže You Tube, Facebook, Twitter i druge društvene ustanove. Što znače slova QAnon, ne znamo. Nisu jasno objašnjena. Neki tvrde da su u taj pokret uključeni američki predsjednik Donald Trump i nekoliko članova Republikanske stranke. Analitičari kažu da se iza tih slova skriva vješto orkestrirani i uspješni politički projekt. Mnogi se nadaju da će Donald Trump izgubiti bitku na izborima krajem godine i da će onda taj QAnon propasti. Uskoro ćemo vidjeti kako će se ta stvar razvijati i koje posljedice može imati ako Donald Trump pobijedi na izborima. Neki analitičari tvrde da je riječ o prvoj ideologiji 21. stoljeća, mješavani računalne igre i onlinea. QAnon je na putu – kažu stručnjaci – da se pretvori u najopasniji kult svijeta. Što se pod tim kultom podrazumijeva – nije jasno. U Americi ovih je dana na dnevnom redu velika borba između republikanaca i demokrata. To se u njemačkim medijima opširno opisuje u obliku komentara i izvještaja. U tim člancima ima više negativnih odnosa prema predsjedniku Trumpu, nego pozitivnih. Američke novine “New York Times” otkrile su da predsjednik Trump godinama nije plaćao porez. To je odmah prikazano u njemačkim novinama. U Americi digla se prošlih dana velika buna protiv Trumpa i zbog toga što je predložio da Amy Coney Barrett bude imenovana vrhovnom sutkinjom. Predsjednik Trump izjavio je da je Amy Coney Barrett vjerna načelima američkog Ustava. Predsjednik ju je opisao najboljom i najdarovitijom osobom u američkom sudstvu. Amy Coney Barrett je katolikinja, majka više djece, protiv je pobačaja i reforme zdravstva. Na njezinoj su strani brojni republikanci, a predsjednik Trump vjeruje da će mu i taj izbor u američkom vrhovnom sudstvu pomoći u predizbornoj borbi. Donald Trump je izjavio da će uz pomoć gospođe Barrett Amerika opet postati velikom silom. Demokrati su već oštro istupili protiv Amy Coney Barrett. Posebno kandidat za predsjednika na izborima John Biden, veliki Trumpov protivnik. U Njemačkoj je i taj događaj u Americi opisan dosta zlobno. U nekim krugovima u Europi ima političara i raznih stručnjaka koji se bune protiv toga što Donald Trump govori o “Kineskom virusu”, a ne o koronavirusu ili o Covid-19. Rijetko tko otvoreno kaže da je na strani Trumpove Amerike. Donald Trump je u Njemačkoj i zbog toga na lošem glasu što je odugovlačio s mjerama protiv koronavirusa.

 

Kako se koronavirus širio i doletio i u Hrvatsku, Austrija
nije propustila širiti netočne vijesti o Hrvatskoj. To smo svi skupa
mogli teško shvatiti. Republika Hrvatska u Becu ima hvala Bogu
hrabrog veleposlanika Danijela Glunčića, koji je odlučno reagirao
na ponašanje austrijske vlade prema Hrvatskoj. Javno je izjavio
da je to ponašanje apsolutno nepravedno. Tjednik gradišćanskih
Hrvata “Hrvatske novine” opširno je opisao reakciju
hrvatskoga veleposlanika Glunčića

 

Zbog tog odugovlačenja bolesnici se nisu pravodobno prijavili liječnicima. I u Njemačkoj je bilo i još uvijek ima mnogo problema s koronavirusom, ali su se ipak poduzimale razne mjere protiv širenja. Te mjere nisu bile uvijek uspješne, ali su poduzimane od strane vlasti i znanosti da narod ne bi pao u veliku depresiju i da bi više-manje znao što mora činiti, da ne bi pobjesnio.
U obzorju koronavirusa ljudi u Njemačkoj sve više shvaćaju da se ne smiju šaliti jer to nije šaljiva igra nego nešto što spada u najveće katastrofe povijesti čitavog čovječanstva. Uza sve to Njemačka nije stabila država kako to mnogi u Hrvatskoj misle. Ona je časovito izložena raznim financijskim problemima, povećanju broja nezaposlenih, širenju neonacizma i antisemitizma, širenju kriminalnog ponašanja mladih ljudi, napadu na demokraciju i vladu u Berlinu te raznim drugim problemima. Vlada u Berlinu časovito je zbog koronavirusa opterećena neriješenim pitanjima školstva i zdravstva. To su stvari koje su sada na dnevnom redu u Njemačkoj. Gotovo svi stručnjaci smatraju da slijedi novi val koronavirusa. Još nije izmjerena količina patnje u Njemačkoj i na svijetu, ali zna se da je ove 2020. godine zbog koronavirusa umrlo najmanje milijun ljudi na kugli zemaljskoj.

Hrvatsko-austrijski odnosi
Bacimo pogled u Austriju, koja je ove godine s Hrvatskom loše, mogli bismo reći čak zlobno postupala. Sada mnogi skijaši koji su nastradili od virusa na skijanju u Ischgl u Tirolu na početku ove godine planiraju Austriju tužiti pred sudom. Kako doznajemo iz članka u dnevniku “Kölner Stadt-Anzeiger” inicijativu je pokrenula gospođa Dörte Sitting, supruga umrlog skijaša R. Lempika. Inicijativi su se pridružili brojni skijaši iz više država. Krivnju predbacuju bečkoj vladi, da nije pravodobno poduzela mjere protiv širenja zaraze, nego da je zanemarila opasnosti. Kako se koronavirus širio i doletio i u Hrvatsku, Austrija nije propustila širiti netočne vijesti. To smo svi skupa mogli teško shvatiti. Republika Hrvatska u Beču ima, hvala Bogu, hrabrog veleposlanika Danijela Glunčića, koji je odlučno reagirao na ponašanje austrijske vlade prema Hrvatskoj. Javno je izjavio da je to ponašanje apsolutno nepravedno. Tjednik gradišćanskih Hrvata “Hrvatske novine” opširno je opisao reakciju hrvatskoga veleposlanika Glunčića, koji se i ovom prilikom iskazao kao čovjek i iskusni diplomat koji zna štititi interese svoje države, pa i u najtežim okolnostima. Danijel Glunčić još je kao student u Bonnu prije 30 godina znao hrabro mobilizirati njemačke kolege da stanu u obranu Hrvatske protiv velikosrpske okupacije. On i njegovi njemački prijatelji širili su vijesti o agresiji preko letaka i časopisa Saveza kršćanskih demokratskih studenata. Danijel Glunčić tada je u okviru tog saveza bio povjerenik Hrvatske studentske unije, koja je organizirala veliki prosvjed za Hrvatsku. To je sve nas radovalo koji smo pratili aktivnost njemačkih sveučilištaraca i što bi trebalo negdje opisati, jer se u Hrvatskoj, na žalost, o takvim akcijama u Hrvatskoj malo zna ili čak podcjenjuje. To će jednog dana biti možda moja zadaća.