Proizvodnja nas može spasiti
Hrvatska je tek 22. u EU po padu vrijednosti izvoza. Kakva nam je budućnost u EU proračunu i hoće li nam pomoći 22 mlrd europskog novca. Imamo snažan pad gospodarstva i zaposlenosti, a vladine mjere odgađaju propadanje mnogih obrtnika i poduzetnika
Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu za 2020. pokazalo je da je Hrvatska na popisu od 57 država svijeta na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku. To je dobar pokazatelj uspješnosti iako je to slabija vrijednost nego kod zapadnoeuropskih susjeda. Prošla godina je bila puna društvenih nemira i gospodarske recesije, a ova godina obilježena je pandemijom koja je uzrokovala najdublju globalnu recesiju. Hrvatski izvoznici su se u ovoj teškoj zdravstvenoj situaciji pokazali dobrima, borili su se za tržište i u prvih šest mjeseci pali za 5,9%, odnosno 3,2 mlrd kuna. Inozemstvo ih je dobro prihvaćalo u ovom teškom razdoblju i izvezli su robe za 51,6 mlrd kuna. U prošloj godini izvezli smo robe u iznosu 15 mlrd eura i uz turizam smo dobro napredovali. U prvih 6 mjeseci ove godine uvoz je pao 10,6 mlrd kuna ili 11% na 83,5 mlrd kuna, podaTci su Državnog zavoda za statistiku. Prerađivačka industrija čini glavninu izvoza i u prvom polugodištu je pala na godišnjoj razini 8,7% na 45 mlrd kuna, a veliki pad izvoza bilježimo u proizvodnji koksa, motornih vozila i odjeće. Rasla nam je prehrambena industrija, proizvodnja papira, računala i električne opreme, a najveći rast je u brodogradnji s rastom izvoza od 13% na 1,5 mlrd kuna u prvom polugodištu. Dobro je da nam rastu mala i srednja poduzeća i postala su konkurentna na međunarodnom tržištu, a velike tvrtke se moderniziraju i postaju najproduktivnije tvrtke u svijetu (AD Plastika i Calzedonia). Nažalost, stagniraju nam poduzeća koja su u državnom i paradržavnom vlasništvu, koja se ne moderniziraju i takvih imamo 1400. Izvoz je vezan za tržište i tvrtke nemaju veze s politikom, pa na tržištu moraju ostvariti uspjehe. Mi najviše izvozimo na područje EU preko 70% robnog izvoza, a sada smo imali najveći pad izvoza u Italiju, Njemačku, Sloveniju, Austriju, BiH i SAD-e. Ostaje nam da sve više ulažemo u proizvodnju, koja povećava izvoz roba, ali niti da odustajemo od ulaganja u razvoj turizma. Ova godina će prepoloviti prihode od turizma, poticati njegove prihode, ali i poticati izvoz, jer smo 2017. oborili rekord i prešli 100 mln kuna izvezene robe. Tu su nam primjer Međimurci, koji su se pokazali kao mali i srednji poduzetnici u izvozu roba. Naša država se mora posložiti, izbaciti politiku iz biznisa, ići na ostvarenje dobiti i riješiti se korupcije. Vrijeme komunizma je prošlo i krenimo u ozbiljan biznis gdje se ostvaruje dobit. Dobit ćemo velika sredstva iz EU fondova (22 mlrd eura) koja moramo iskoristiti za kvalitetne projekte, za promjenu gospodarske strukture i poboljšanje potencijalnog rasta. Ako to ne iskoristimo ostat ćemo i dalje 2. najsiromašnija članica EU i bez mogućnosti napredovanja.
Vidjet ćemo krajem godine koje nam je zlo
donijela korona i koliko nam je uništila gospodarstvo
i zaposlenost. Vladine mjere su dobre, ali neće spasiti
od propadanja mnoge obrtnike i poduzetnike
Pada zaposlenost
Imamo veliki pad gospodarstva i krajem kolovoza bilo je 151.368 evidentiranih nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, što je 36.870 nezaposlenih više nego u istom mjesecu prošle godine. Najviše nezaposlenih je bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 24.480 nezaposlenih, grad Zagreb 20.410 i Osječko-baranjska županija s 18.356 nezaposlenih. Vlada do kraja godine daje potporu za očuvanje radnih mjesta pogođenih koronavirusom, ali samo poduzetnicima s padom 50% prometa. Čeka nas i nepovoljan utjecaj kraja sezone i očekuje se još veći rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. To će biti slika velikog pada gospodarstva, a osobito kod malih i mikropoduzetnika, koji sada koriste vladine potpore za zapošljavanje. Krajem kolovoza u Hrvatskoj je bilo 1,53 mln zaposlenih osoba, a na godišnjoj razini najveći pad zaposlenih je u turizmu, u prijevozu i skladištenju, trgovini i prerađivačkoj industriji. Izgubili smo jedan grad u zapošljavanju. Vidjet ćemo krajem godine koje nam je zlo donijela korona i koliko nam je uništila gospodarstvo i zaposlenost. Vladine mjere su dobre, ali ne će spasiti od propadanja mnoge obrtnike i poduzetnike.
Tjedni pregled
Proračunski manjak naše države u prvih šest mjeseci bio je 18 mlrd kuna. BDP nam je u drugom tromjesečju pao 15,1%, sve komponente su zabilježile snažan pad osim državne potrošnje. Osobna potrošnja je pala 14%, investicije su smanjene 14,7%., izvoz roba i usluga za 40,6%, a uvoz roba i usluga za 28,1%. U rujnu kuna blago slabi i tečaj se kreće oko 7,53 za euro. Rast plasmana je ubrzao, a depoziti nefinancijskih društava se usporavaju zbog nižeg rasta devizne štednje od 14,7%. Prognoza do kraja godine je nezahvalna i neizvjesna. Višak likvidnosti se zadržao na 42 mlrd kuna, kamatne stope su nastavile stagnirati i malim volumenima trgovanja eura i kune. Tečaj prema dolaru je oslabio za 0,3% na 6,3606 kuna za dolar.