Državni proračun će biti dobar

Demografija loše utječe na sve segmente hrvatskog društva. Donesene smjernice za državni proračun 2021. i projekcije za 2022 i 2023., a ukupni prihod državnog proračuna bi trebao biti 147,1 mlrd kuna

Pišući skoro dvadeset godina o gospodarskim problemima Hrvatske uvijek me opterećivala demografska budućnost i što će biti s nama. Stvorili smo našu samostalnu državu prije skoro 30 godina, ali nismo našli rješenje za to prevažno pitanje, a i što s ostalim problemima za hrvatsku razvojnu budućnost. Olako smo prihvatili depopulaciju ukupnog stanovništva, intenzivno starenje, iseljavanje i teške posljedice za ukupan razvoj i nacionalnu sigurnost. Do danas nismo definirali naše nacionalne prioritete, državna granica nije jasno uspostavljena i imamo 10 neriješenih slučajeva, ne znamo točno ni površinu države, točan broj stanovnika i precizno ustrojene teritorijalne jedinice kao temelj sigurnosti. Ljudi su osnova svega što nas okružuje i bez njihove sigurnosti sve je ugroženo: država, domovina, budućnost gospodarstvo i razvoj. Mnoge su države, od Izraela i Irske do Madžarske, su problematiku demografije postavili kao temelj razvojne strategije. Nas opterećuju negativna demografska kretanja i postaju ograničavajući čimbenik gospodarskog i društvenog razvoja, što je označeno u Strategiji nacionalne sigurnosti donesene 2002. u Hrvatskom saboru. Od tada nas je napustilo više od 450 tisuća osoba iseljavanjem i umiranjem, bile su to prazne riječi, bez osjećaja za nacionalne razvojne potrebe i ugrožene migracijskim valovima. Slabima treba pomoći, ali sve usmjeravati na socijalne okvire i programe je iracionalno, i dovest će Hrvatsku u potpuni demografski kolaps i hrvatsko društvo u propast. Vrijeme je da shvatimo da trebamo nagrađivati pošten i marljiv rad, da potičemo znanje i inovativnosti. Korona nam je ugrozila radno tržište i moramo stvoriti što više radnih mjesta.

Hrvatsku muči neujednačen regionalni
razvoj i problemi zapošljavanja, pa mladi iseljavaju
prema gradovima, Zagrebu i inozemstvu

Proračun za iduću godinu
Negativna socijalna-gospodarska situacija u svijetu je posljedica epidemije koronavirusa i utjecala je na sve sfere života u 2020., posebno na zaposlenost i sve gospodarske aktivnosti. Nakon odlične 2019. Hrvatska je ove godine imala pad BDP-a od 8%, a predviđa se realni rast od 5% u 2021., rast od 3,4% u 2022. i 3,1% u 2023. Vlada je pripremila mjere oporavka gospodarstva i izmjene u okviru sustava poreza na dobit i poreza na dohodak, a očekuje se i povlačenje sredstava iz EU fondova i predviđaju se nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027. Bitno nam je sačuvati i otvarati nova radna mjesta, pomoći u likvidnosti gospodarstva i povećati otpornost gospodarstva, za što se predviđa 6 mlrd eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. U našem proračunu računamo i na sredstva iz Fonda solidarnost EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu. Kada se uzmu sva ta sredstva naši prihodi za iduću godinu u Državnom proračunu bili bi u iznosu od 147,1 mlrd kuna. Rashodna strana je usmjerena na jačanje i oporavak gospodarstva, ali i zaštitu svih slojeva stanovništva. Tako je za sanaciju šteta uzrokovanih potresom predviđeno 1,7 mlrd kuna, a osigurana su i dodatna sredstva za socijalne naknade za starije osobe i roditeljski dopust za zaposlene. Ide se i na dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne samouprave, posebno zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak. Sve će to stvoriti manjak u općem proračunu za 2021. za 2,1% BDP-a, a manjak u 2023. će biti 1,6% BDP-a. Planira se smanjenje javnog duga u BDP-u za 2 postotna boda godišnje. Sve su ovo uvjeti da ispunimo fiskalne kriterije konvergencije, kako bi stvorili uvjete za ulazak u europodručje. Problema je puno i EU brine kod nas korupcija na lokalnoj razini, jer bi lokalne zajednice trebale biti glavni korisnik sredstava iz fonda za oporavak “EU slijedeće generacije”, gdje nas čeka oko 10 mlrd eura i veći dio u nepovratnim iznosima. Europski povjerenik za pravosuđe smatra da je hrvatski pravosudni sustav postigao napredak, ali i dalje su ozbiljni izazovi u pogledu učinkovitosti i kvalitete. Većina potencijalnih ulagača u Hrvatsku žali se na probleme na lokalnoj razini, što je ozbiljna kočnica razvitka Hrvatske i tu Vlada mora mijenjati sadržaje, a ne samo formu. Nadamo se da će nas EU natjerati na bolji i pošteniji rad, a i kod njih je na tom području puno problema. Te probleme ne ćemo riješiti iseljavanjem, već da se svi ujedinimo, rješavamo moralnu i gospodarsku krizu u Hrvatskoj. Hrvatsku muči neujednačen regionalni razvoj i problemi zapošljavanja, pa mladi iseljavaju prema gradovima, Zagrebu i inozemstvu.

Tjedni pregled
Industrijska proizvodnja već devet mjeseci bilježi pad od ukupno 5,2%, a posebno je pala prerađivačka industrija. Rastu ukupni krediti, a najniža stopa rasta je u privatnom sektoru. Rast ukupnih depozita je oslabio i u kolovozu iznosi 6,5% na godišnjoj razini. Tečaj euro/hrk je otišao gore na 7,5529, a prema dolaru kuna je aprecirala za 0,4% na 6,4461 kunu za dolar. Višak likvidnosti je pao ispod 39 mlrd kuna.