Pokrenimo proizvodnju, posebno poljoprivredu

U Hrvatskoj je lani od rizika siromaštva živio svaki četvrti stanovnik. U sedam godina izgubili smo 50 tisuća učenika. Očekujemo brži oporavak gospodarstva i napredak, posebno u poljoprivredi povećanje domaće proizvodnje

Kod nas se puno toga mijenja, idemo iz krize u krizu, Vlada i Predsjednik se nadmudruju i troše vrijeme i energiju na nebitne teme, a zaboravljaju bitne problema društva i države. Sve se oko nas urušava, puno je afera i bahatosti. Zanemaruju se škole, odlazi se vani zbog nesigurnosti, korupcija caruje i slabo se brinemo o starijim ljudima. U posljednjih 7 godina izgubili smo 50 tisuća učenika, a pad učenika u osnovnim školama imaju sve županije osim Istarske i grada Zagreba. Mi smo 1991. u hrvatskom školstvu imali preko 700 tisuća učenika, a 2020. tek 459.832 učenika, tako da je ukupan gubitak 250 tisuća. Hrvatska bi danas imala 10% više učenika da nije bilo velikog iseljavanja stanovništva nakon pridruživanja EU. Situacija je vrlo složena i prema podatcima Državnog zavoda za statistiku milijun građana RH je na pragu siromaštva, gotovo svaki četvrti čovjek od 4,06 mln stanovnika, koliko nas je bilo krajem prošle godine. Najveći su problem samačka kućanstva sa 65 i više godina starosti, sa stopom rizika od siromaštva od 50,3%, kućanstva s uzdržavanom djecom s rizikom od 33,8% te obitelji s troje i više djece sa stopom rizika od 25,6%. Hrvatske plaće i mirovine su male i ugrožen je svaki umirovljenik s prosječnom mirovinom te obitelji s dvoje djece zaposlenika s medijalnom plaćom. Prosječna mirovina je 2558 kuna, medijalna plaća prošle godine je bila 5569 kuna koju prima polovica zaposlenih, a prosječna plaća je bila 6457 kuna. Više od trećine stanovnika teško preživljava mjesece i ne uspijeva plaćati račune. U RH je 240 tisuća blokiranih građana i preko 80 tisuća koji su bankrotirali, a dolazi ih još 170 tisuća novih. Što će biti dalje, nitko ne zna? Moratorij je bio 6 mjeseci, a Vlada nije našla adekvatno rješenje, iako se radi na novom Ovršnom zakonu gdje se najavljuje naplaćivanje ovrha u fazama. S lanjskom stopom rizika od siromaštva s 18,3% bili smo na 20 mjestu u EU; najslabija sa stopom od 23,8% bila je Rumunjska, a lošije od nas su bile Letonija, Bugarska, Estonija, Španjolska i Litva.

Raznovrsno smo područje i prilika je iz EU fondova
povući sredstva za ruralni razvoj i očuvanje sela, jer
možemo hraniti više od 20 mln stanovnika. Puno nam
je državnog i privatnog zemljišta neiskorišteno

Gospodarstvo će se oporaviti
Oporavak gospodarstva ovisi o svima nama i čini se da rastu investicije, očekuje se brži napredak i bolja iskorištenost EU sredstava za poticanje investicija. Pandemija nas je zahvatila, ali smo bili u dobrom napretku i nije bilo većih problema s nezaposlenosti i velikim javnim dugom. Poduzeća su u dosta teškoj situaciji i veliko je pitanje kako učinkovito odgovoriti na poteškoće u poslovanju, gubitcima ili nestanku s tržišta. Situacija je sve složenija i kao da nas drugi problemi osim korona krize ne zanimaju. Dug središnje države krajem lipnja je prešao 330 mlrd kuna, dug zdravstva raste i porezni obveznici su sve opterećeniji. Svi se pitaju što će biti s novim zapošljavanjem, gubitašima, državnim dugom, a čeka nas i porezna reforma. Prošla nas je kriza držala 7 godina, a sada očekujemo brži oporavak i ukupan napredak gospodarstva. Nažalost, diljem svijeta ljudi su ostali bez zaposlenja i prijeti im veliko siromaštvo preko 90 mln novonezaposlenih. Mi smo ovog ljeta zbog korone imali oko 45 tisuća zaposlenih manje nego u isto vrijeme prošle godine, uglavnom mladih ljudi, što je više od 31,2% na godišnjoj razini. Poljoprivreda nam je i dalje veliki problem, jer izvozimo u vrijednost 2 mlrd eura, a uvozimo oko 3 mlrd euro poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, tako da je pokrivenost uvoza izvozom oko 65%. U izvozu prevladavaju proizvodi primarne proizvodnje (sirovine), a samo oko 10% proizvoda s dodanom vrijednosti. Hrvatska je bogata plodnim zemljištima, vodom, prirodnim resursima, mladi se sve manje žele baviti poljoprivredom, a problem je u novcu i opremi. Poljoprivreda nam je jako važna zbog gospodarskog razvitka, zadržavanja mladih i očuvanje ruralnog područja. U BDP-u udio poljoprivrede je oko 4%, pa ako se doda domaća prehrambena industrija s 3,5%, onda je to 7,5%, a u sektoru poljoprivrede i prerade hrane radi 10% ukupno zaposlenih. Država tu mora postaviti zakonske okvire, osnovati velike sustave proizvodnje hrane i povezati poslovno manje proizvođače.

Mlada poljoprivreda
Poljoprivreda je zahtjevna i traži veliki rad, a nije privlačna za mlade ljude. Državnu administraciju treba smanjiti i uskladiti naš obrazovni sustav s potrebama tržišta rada i novih inovacija, kako bi povećali produktivnost, konkurentnost i smanjili troškove. Naša je poljoprivreda mlada i treba je ojačati, pa i na političkom planu, dati joj pravi profesionalni utjecaj, kako bismo za mlade osigurali bolju i uspješniju budućnost. Zabrinjavajuće je da i dalje najveći deficit u razmjeni ostvarujemo u mesu, mlijeku, voću i povrću, a postajemo sve bolji u žitaricama, uljaricama i šećeru. Zar turizam nije mogućnost da nudimo gostima naše izvorne proizvode u velikim količinama, a ne da se polovica prehrambenih proizvoda za turističku sezonu uvozi. Raznovrsno smo područje i prilika je iz EU fondova povući sredstva za ruralni razvoj i očuvanje sela, jer možemo hraniti više od 20 mln stanovnika. Puno nam je državnog i privatnog zemljišta neiskorišteno, proizvođači su nepovezani i moraju se obraditi zemljišta, povezati se u zajednički cilj, a poljoprivrednike učiniti uglednim i važnim članovima društva. Zar nam nije to 2016. u programu Vjerodostojno obećao premijer Plenković, modernizirati hrvatska sela s 50 tisuća novih malih poljoprivrednih gospodarstava?