O osebujnosti, ali i manjkavostima
U ovim mjesecima europske i svjetske krize, Nijemci se pojačano bave sami sa sobom. Tako je ovogodišnji izvještaj Povjerenstva savezne vlade za pitanja istočnih njemačkih pokrajina koje su bile pod komunističkom vlašću pun crnih slika. Uz podatke o gospodarskom razvitku priključenih istočnih pokrajina Saveznoj Republici Njemačkoj u godinama sjedinjenja Njemačke i sloma komunizma u Europi, ovaj put izvještaj donosi i podatke koji su, kako se u njemu kaže, opasni za društveni i gospodarski razvitak zemlje. Riječ je o desnom ekstremizmu u svim varijantama.
Široki slojevi stanovništva su razočarani, frustrirani, sve manje vjeruju u demokraciju. Nije dovoljno da se borba protiv desnog ekstremizma prepusti, kako je to običaj u Njemačkoj – crkvi, raznim udrugama i građanskim inicijativama. Povjerenstvo za pitanja istočnih njemačkih pokrajina traži snažniji angažman i poduzetnika i predstavnika državne vlasti.Opunomoćenica tog ureda Iris Gleicke oštro je odbacila prijekore da svojim apelima dramatizira prilike u novim saveznim pokrajinama. Ona ističe: „Prošla su vremena, u kojima se ta tema zenemarivala… Ne mogu nažalost prešutjeti broj prepada desnih ekstremista. Njih moramo uzeti na znanje“. (Citat iz dnevnika Frankurter Allgemeine Zeitung). Osvrt na razvitak privrede u bivšim komunističkim pokrajinama također je crn u usporedbi s gospodarskim razvitkom u zapadnim pokrajinama u kojima je vladala demokracija. U istočnoj Njemačkoj se rađa malo djece, ljudi se sele u zapadni dio Njemačke, na svim područjima deficiti. Slično kao u Hrvatskoj. Razlika je izgleda u tome što u istočnoj Njemačkoj nema toliko ljudi kao u Hrvatskoj koji bi hvalili bivši komunistički sustav.
Svaki peti stanovnik Njemačke ima migracijsku pozadinu
No ni u zapadnom dijelu Njemačke nije sve u redu.Ima doduše manje napada na izbjeglice, iako i toga ima, a više napada izbjeglica na njemačke građane. I u zapadnom dijelu Njemačke brojni ljudi osjećaju se frustriranima, gube povjerenje u demokratski legitimirane institucije. Zbog toga na pokrajinskim izborima ove godine ljudi sve manje biraju kršćanske demokrate i socijaldemokrate, a sve više predstavnike Alternative za Njemačke, pa i Ljevice. Dolazak velikog broja izbjeglica i njihova infiltracija u njemačko društvo sve se više osjeća kao problem njemačke nacije. Upozorava se da svaki peti stanovnik ima migracijsku pozadinu. To je komentatorima i institutima povod za razmišljanje i istraživanje o tome tko su Nijemci, tko se može smatrati Nijemcem, što je to njemstvo, postoji li specifičan nacionalni karakter Nijemaca. Rasprava o nacionalnom identitetu Nijemaca pokazala je da postoje dva pristupa o tom pitanju. Jedni smatraju da u nacionalni identitet spada kulturna, vjerska i etnička istorodnost. Drugi se tome suprotstavljaju. To su takozvani „multikulturalisti“. Prema njima, u njemačko društvo može svatko pripadati tko govori njemačkim jezikom, a sve drugo rješava se prema pravilima Osnovnog zakona, kako se u Njemačkoj naziva Ustav. Institut za proučavanje javnog mišljenja Allensbach istražio pitanje je li takva podjela odgovara mišljenju većine njemačkog naroda.Istraživanje tog instituta je pokazalo da većina naroda misli da biti Nijemac znači nešto više nego imati njemačku putovnicu, biti formalno njemački državljanin, čovjek iz druge kulture. Institut je ustanovio da većinski dio stanovništva smatra da postoji njemački nacionalni karakter, a tek 26 posto ispitanika misli da nacionalni karakter Nijemaca ne postoji. Prema rezultatima tog istraživanja pogrješna je predodžba da je pojam „nacionalni karakter“ zastarjelo gledište iz 19.stoljeća. Tako misle ljudi bez obzira kojoj političkoj stranci pripadaju, koje su starosti, gdje žive – u istočnom ili zapadnom dijelu Njemačke. Analitičar koji je koji je u dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung (br.222) komentirao rezultate istraživanja javnog mišljenja Instituta Allensbach zaključuje da griješe oni koji kritiziraju postavku prema kojoj u njemstvo spada podrijetlo i tradicija.
Pročitaj više