Sramota ili dika Viktora Orbána
Viktor Orbán nije bilo kakav predsjednik madžarske vlade, on je i pravnik – poput Šeksa i Grbina. Nije ni manje okretan od svojih hrvatskih kolega
Da bi rasteretio zemlje najžešće pogođene prvim valom suvremene „seobe naroda“, Bruselj je odlučio, po obveznim kvotama, raseliti 160.000 azijskih i afričkih migranata iz Grčke i Italije u ostale države članice Europske unije. Madžarski predsjednik vlade Viktor Orbán tu je odluku demokratski suočio s voljom madžarskoga naroda. Proveo je referendum o pitanju: Želite li da Europska unija mimo volje madžarskoga parlamenta u Madžarsku naseljuje ljude koji nisu madžarski državljani.
Referendum je u doba političke moderne bio oblik izravne demokracije za kojim je vlast posezala kada je u pojedinom pitanju bila nesigurna, a puk (dēmos) kada je u pojedinom pitanju držao da vlast ne postupa po njegovoj volji. Referendum su u to doba određivala tri nužna obilježja: natpolovična većina biračkoga tijela (tzv. kvorum: 50% + 1 birač), glasovanje o jednom pitanju i izbor između ZA i PROTIV ili DA i NE. Većina glasova (najmanje 50% +1) smatrala se narodnom voljom.
Danas, u prezreloj, postmodernoj demokraciji ni referendum više nije tako tvrd. Nije posve truo, ali svakako je nagnjio. Barem što se tiče kvoruma. Bruselj je, primjerice, za međunarodnopravno priznanje Crne Gore zahtijevao najmanje 55 posto referendumskih glasova, a za odluku o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji HDZ-ovi su i SDP-ovi ustavnopravni stručnjaci Vladimir Šeks i Peđa Grbin smislili poseban referendum – bez kvoruma!
Viktor Orbán nije bilo kakav predsjednik madžarske vlade, on je i pravnik – poput Šeksa i Grbina. Nije ni manje okretan od svojih hrvatskih kolega. Sigurno mu nije promaknuo jedinstveni hrvatski zakonodavni paradoks po kojemu se o državnoj samostalnosti može, a primjerice o uzgoju koza u Klokočeviku, ne može valjano odlučiti na referendumu bez kvoruma. Nazočio je Orbán, ako se ne varam, kao počasni gost i zagrebačkom slavlju nakon ultrademokratskoga čuda koje se zbilo na hrvatskomu referendumu o pristupanju Europskoj uniji. Na taj referendum izašlo je 43,51 posto birača. Dvije su trećine birača (66,27%) glasovale za pristupanje, a jedna trećina (33,13%) protiv pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Točno, u dvije decimale! Tako je Hrvatska – upravo čudesno! – na šepavu kljusetu odjahala od sebe u Europsku uniju.