Njemačko sjećanje na dan sjedinjenja i katastrofa
Prošlih dana Njemačku je uzbudio „desni teror“ u Dresdenu – kako ga je označio dnevnik „Bild“. U ponedjeljak, 26. rujna napadnuta je turska džamija „Fatih Moschee“, a onda je eksplodirala bomba u kongresnom centru. Sat prije eksplozije završio je desni prosvjed. Svi ti i slični događaji ponukali su njemačke vlasti da poduzmu stroge mjere sigurnosti.
Dresden je glavni grad Slobodne države Saske. Savezna republika Njemačka je federacija sa 16 pokrajina. Saska se naziva državom kao i Bavarska. Njemačka federacija je upravna federacija, za razliku od bivše jugoslavenske federacije, koja je bila više nego upravna, pa su mnogi u emigraciji i Hrvatskoj smatrali da Socijalistička republika Hrvatske čuva staru hrvatsku državnost. Predsjednik vlade Slobodne države Saske je Stanislav Tillich, kojemu su roditelji Lužički Srbi. Lužički Srbi nemaju vlastite stranke u Njemačkoj, kao što Srbi u Hrvatskoj imaju vlastitu stranku, putem koje šire nemir u politici. Političari Lužičkih Srba djeluju u etabliranim strankama – u Kršćansko-demokratskoj uniji, u Socijaldemokratskoj stranci i u drugim manjima strankama. Oni svoju nacionalnost kao lojalni građani Njemačke njeguju u okviru svoje udruge Domovina. Književnici pišu na jeziku lužičkih Srba. Lužički Srbi ipak se nalaze u teškoj situaciji. Sve ih je manje, kao i gradišćanskih Hrvata. Pisac ovih redaka prijateljski je surađivao s ličnostima lužičkih Srba u godinama rada u hrvatskom veleposlanstvu u Bonnu. Lužički Srbi, po vjeri katolici, pozdravili su uspostavu Republike Hrvatske. Bilo je, dakako, i takvih koji nam nisu bili skloni.
Dan njemačkog jedinstva
Proslava Nacionalnog praznika 3. listopada, koji se zove Dan njemačkog jedinstva, održana je u Dresdenu kao glavnom gradu Saske. Taj nacionalni praznik održava se svake godine u glavnom gradu neke od pokrajina. Ova godine na redu je kao Dresden. Prije nego se osvrnemo na proslavu i zašto je Dan njemačkog jedinstva izabran upravo 3. listopada, bacimo pogled na kraj Drugoga svjetskog rata. To je bilo vrijeme ubijanja i razaranja, a ne samo „mira“ i početka Hladnoga rata između Istoka i Zapada. Od svih njemačkih gradova najviše je stradao Dresden. Britanski, kanadski i američki bombarderi uništili su grad 13. I 14. veljače 1945. Povjesničari ističu da je izgubilo je život najmanje 35.000 ljudi. Prema procjenama stručnjaka, u gradu se tada nalazilo oko 50.000 ljudi iz Šlezije. To je bio strašan događaj koji se može usporediti s današnjim razaranjem gradova u Siriji od strane ruskih eskadrila. Crvena armija zauzela je grad 8. svibnja 1945. U zapadnoj Njemačkoj, istočni dio Njemačke koji je bio pod komunizmom često je označavan sovjetskom okupacijskom zonom. Leipzig i Dresden bili su 1989. i 1990.središta miroljubive revolucije, kojom su istočni Nijemci bez primjene sile tražili slobodu i sjedinjenje sa zapadnom demokratskom Njemačkom. To se i dogodilo zahvaljujući mudrom politikom Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera na njemačkoj i šefa Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova na ruskoj strani, dakako uz blagoslov Amerikanaca, ali ne i nekih drugih zapadnjaka. Nakon intenzivnih razgovora i ugovora, uslijedio je 9. studenoga 1989. pad Berlinskog zida, koji je od 13. kolovoza 1961. bio simbolom njemačke i europske podjele na komunistički i demokratski dio. Prvotno su u Bonnu neki predložili da bi 9. studenoga trebalo proglasiti Danom njemačkog jedinstva. No od toga se brzo odustalo iz povijesnih razloga. Tog dana dogodile su se u novoj njemačkoj povijesti dvije stvari koje su Njemačku dovele do katastrofe. Naime, toga dana, 9. studenoga 1923. Adolf Hitler izvršio je puč u Muenchenu, koji je brzo ugušen. Hitler je osuđen na pet godina zatvora, gdje je počeo pisati svoj politički program, knjigu pod naslovom „Mein Kampf“ („Moja borba“), koja se uz znanstvenu obradbu smije od početka ove godine prodavati u Njemačkoj.