Poslovni svijet se mijenja

Vlada smanjuje poreze tvrtkama bez zaposlenih, korupcija raste, idemo u novu poreznu reformu. Hrvatski političari se svađaju i truju hrvatsko društvo. Pandemija mijenja globalnu ekonomiju, a potrošači idu u novi svijet digitalnih mogućnosti i beskontaktne kupnje proizvoda i usluga

U Hrvatskoj legalno posluje oko 42 tisuće tvrtki bez zaposlenih s 25 mlrd kuna ukupnog godišnjeg prihoda i taj broj iz godine u godinu raste. Odlukom Ustavnog suda je 2002. Tmogućeno poslovanje takvih tvrtki i ukupni prihod im je do sada ostvaren s 230 mlrd kuna, što se ne pokazuje kao časno poslovanje, s velikom korupcijom i prijevarama. Tim tvrtkama je povećan gornji dio poslovanja za plaćanje poreza s 3 na 7,5 mlrd kuna, a porez je smanjivan s 20 na 12%, a sada na 10%. Tvrtkama koje ostvaruju dobit veću od 7,5 mln kuna porez na dobit je smanjen s 20 na 18%. Puno je toga nejasno čemu to vodi i koliko ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast i ukupno poslovanje državnog proračuna i države. Ne možemo se pohvaliti poštenjem države, jer spadamo među najkorumpiranije države EU i RH se nalazi na 5. mjestu, a iza nas su Rumunjska, Madžarska, Grčka i Bugarska. To je veliki problem za cijelu EU, a nas će kontrolirati rumunjska pravnica Laura Koven sa zadaćom da počisti Hrvatsku od masovne korupcije. Vlada je krenula u 5. krug porezne reforme s ciljem rasta plaća i standarda građana, a nama je potrebna stvarna reforma sustava, općina i smanjivanje rastrošnosti države. Poduzetnicima i dalje nije lako i opterećeni su s oko 600 parafiskalnih nameta i ne očekuje se od ove reforme da će olakšati život građanima i poslovanju poduzetnika. Ljudi više ne vjeruju u iluziju da će tehnički napredak riješiti sve njihove probleme. Političari nas razjedinjuju, politika gubi osnovni smisao borbe za opće dobro, a naši političari zaboravljaju da ih je narod izabrao da se brinu o napretku. Kako zaustaviti radikalizaciju društvenih odnosa i ne dopustiti da se to prenese u naš osobni život, domove i prijateljske odnose. Mi volimo svoju Hrvatsku, želimo pošteno raditi i čestito živjeti, a to tražimo i od naših najodgovornijih političara, Predsjednika države i Predsjednika vlade, da imaju dobre odnose.

Ova 4. industrijska revolucija redefinira cijeli sustav
proizvodnje, potrošnje i komunikacije, a vodi nas u početak
velike preobrazbe globalnog industrijskog društva

Svijet se mijenja
Naša civilizacija se mijenja, a s njom i ukupni gospodarski poredak, pa se ima dojam da svijet nezaustavljivo propada. Pandemija korona virusa stvorila je društvena, zdravstvena i gospodarska ograničenja i ima se dojam uspostave novog svjetskog poretka. Svi razmišljaju što će biti nakon krize, rade se nove strategije za poslovanje i upravljanje brendovima, jer bezbrižno vrijeme je prošlo i promijenilo tržišta, navike potrošača, način rada, komunikacije i zajedništvo među ljudima. Uvukao se strah od neizvjesnosti koju nosi skora budućnost, strah od recesije, gubitka posla, klimatskih promjena. Traži se optimizam. U pitanje je došla zdravstvena i socijalna sigurnost građana, a svjetski poredak ponovno je došao u središte razmišljanja elitnih gospodarstvenika, političara i intelektualaca, koji traže “bolju i pravedniju ekonomiju, bolju budućnost i socijalnu koheziju”. Svjetski ekonomski forum koji se svaki godine sastaje u Davosu traži promjene, jer UN nisu uspjeli uvesti red u svijetu i unaprijediti program održivog razvoja, zbog birokratskog i sporog načina rada. Oni tvrde da je svijetu potrebna revolucija i da reforme predugo traju. Nove tehnologije i ova svjetska bolest ubrzao je prijelaz u 4. industrijsku revoluciju, što traži da moramo osigurati nove tehnologije, koje bi bile usmjerene na čovjeka i društvo u cjelini. Sada smo u situaciji da se gasi svjetska ekonomija, država ponovno intervenira, pada ponuda i potražnja te se uništavaju tržišta. Mala i srednja poduzeća propadaju, a velike multinacionalne kompanije cvjetaju i bit će dobitnici u ovoj pandemiji. Sve to ubrzava pojavu novih inovacija i jačanje e-gospodarstva, a udaljava nas od klasičnih kanala proizvodnje, prodaje i razvoja realne ekonomije. Sve više se bilježi u osamu i rad uz dobru internetsku mrežu, a dom je postao novi životni i poslovni prostor. Pandemija je potakla na neviđenu kreativnost, potaknula dobre odnose, jer proizvodni i uslužni trendovi ako ne pokazuju skrb za svoje kupce i klijente osuđeni su na propast, a nama treba optimizma. Ova 4. industrijska revolucija redefinira cijeli sustav proizvodnje, potrošnje i komunikacije, a vodi nas u početak velike preobrazbe globalnog industrijskog društva prema “društvu održivosti i preuzimanju odgovornosti za ono što ljudi čine dok se organiziraju u industrijska društva”. Tako se svijet mijenja, a Svjetski ekonomski forum razmišlja o preoblikovanju svjetskog poretka, a mi smo kao država mali i čekaju nas promjene, ali je kriza pokazala velike mogućnosti našeg gospodarstva, posebno poljoprivrede.

Nove usluge
RH bilježi veliki rast internet narudžbi, a poduzetništvo i dalje raste i nastaju novi proizvodi i usluge. Riješimo se umjetno nametnutog gubljenja vremena; sve treba prebaciti na internet, a digitalizacija će ubrzati sve procese, a za to imamo dovoljno sposobnih ljudi u državnoj upravi te da postignemo puno jeftiniju proizvodnju u Hrvatskoj. Zaustavljaju se globalna putovanja i sve se okrenulo prema užim zajednicama, a nas čekaju iduće godine turisti koji će dolaziti samo automobilima.