Lanac dramatičnih odluka
Trump se ne predaje u utrci za američkog predsjednika. Ako pobijedi, i Nacionalna fronta u Francuskoj koju vodi energična Marine Le Pen mogla bi doći na vlast. Šok koji je izazvao Brexit nije ništa što bi bilo kada bi u središtu Europe zavladala jedna antieuropska stranka. O ishodu tih odluka ovisi budućnost Europe, i svih nas koji smo stoljećima u njoj usidreni. A glede borbe protiv terorizma, suradnja Istoka i Zapada je posve zakazala
Uskoro će se navršiti obljetnica kada je Glavni tajnik Ujedinjenih nacija Ban Ki Moon pozvao Rusiju i Sjedinjene Američke Države da surađuju u borbi protiv eskremizma. Rusija i Sjedinjene Američke Države , kojih je odnos teško opterećen zbog ruske agresije na Krimu i istočnoj Ukrajini, u Maleziji su na sastanku na vrhu država istočne Azije izrazile načelnu spremnost da će surađivati u borbi protiv globalnog terorizma. Razbiti tzv. islamsku državu mora biti cilj i nama će to uspjeti. Tako je govorio američki predsjednik Barack Obama u Kuala Lumpuru. On je pozvao Putina da se pridruži tom cilju i da odustane pomagati Assadu u Siriji. Taj isti Obama je prije nekoliko godina ponižavao Putina i Rusiju nazivao reginalnom silom, čime je pokušao smanjiti globalnu ulogu Moskve u rješavanju svjetskih problema. Predsjednik ruske vlade Dmitrij Medvedev naglasio je na spomenutom sastanku da bi države s velikim brojem muslimanskog pučanstva trebale surađivati u borbi protiv Islamske države. „Postalo je jasno da prijetnju možemo pobijati samo ako udružimo snage.“ Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozvao je zaraćene strane u Siriji da obustave neprijateljstvo i da se zajednički bore protiv tzv. islamske države. On se također založio za povratak Rusije u krug G-8, bude li sudjelovala u suzbijanju međunarodnih sukoba. U Njemačkoj se u drugoj polovini 2015. isticalo da će narasti prostori za sudjelovanje njemačke politike u međunarodnim pitanjima. To je bilo vrijeme otvorenih razmimoilaženja i prijetnji između Rusije i Turske. Istodobno započelo je otvoreno suprotstavljanje kancelarici Angeli Merkel zbog njezine politike dobrodošlice. U tome su se posebno isticali predsjednik Kršćansko-socijalne unije i predsjednik bavarske vlade Horst Seehover i predsjednik madžarske vlade Orban. U Njemačku je došlo više od milijun izbjeglica i migranata i oni su danas u jesen 2016. najvažniji problem. Nitko ne zna kako će se riješiti. Kancelarica Merkel promijenila je retoriku. Međunarodni odnosi su se zaoštrili. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je govorio o mogućnosti izbijanja atomskog rata. On se u međuvremenu pomirio s turskim predsjednikom Erdoganom nakon opasnog incidenta krajem prošle godine koji je izazvalo rušenje ruskog lovačkog bombardera od strane jedne države članice NATO saveza – Turske. To pomirenje nije dovelo do kraja rata u Siriji, gdje ruska avijacija već tjednima – unatoč nekim dogovorima o primirju – ruši sve u gradu Alepu, sve gdje bi se mogle nalaziti snage protiv ruskog saveznika Assada. Danas nitko ne zna hoće li spomenuto prijateljstvo Putina i Erdogana dugo trajati jer se ne smije zaboraviti da je Turska ipak članica NATO-a, a Rusija taj zapadni obrambeni savez gleda kao svog suparnika. U Turskoj su prilike same po sebi kaotične. Terorizam se nastavlja. Tako je ovih dana u pokrajini Hakkari samoubojica eksplozivom usmrtio devetnaest ljudi. To je nastavak antiturskog terorizma. Ne zna se jesu li počinitelji Kurdi ili članovi “Islamske države”.