B E R U L I A

Predivna obala, s borovom šumom i šljunčanim plažama. Brela bijahu mjesto prvog turističkog vala, s nizom hotela, povezana Magistralom ponad. Urbanistički su ih osmislili Ivo Rožić, Julije De Luca i Matija Salaj, početkoma 60-tih. Hoteli na najmanje 75m od mora, u borovoj šumi, s glavnom zgradom i depandansama. Hotel Berulia projektirao je arhitekt Ivo Rožić. Sagrađen je od 1968.-1970. godine. Interijer je radio Bernardo Bernardi, kojeg imadoh čast upoznati doma, kao dječak. Uvrstio je umjetnička djela suvremenih autora, daljnjeg mi rođaka Vaska Lipovca, Jagode Buić, Ede Murtića, Ivana Picelja, Srneca…Hotel Berulia je zasnovan na prožimanju interiera s okolicom. Hotel se sastoji od više jedinica, zbog skladnijeg uklopa u prekrasni ambient šumovite padine. Povezan je atrijima, vanjskim hodnicima i stubištima, terasama, kaskadno povezanim s hotelskom plažom, u sjeni borovine. Arhitekt Ante Rožić dobitnik je nagrade za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata. Ostavio je trajni trag u Brelima, Makarskoj, Igranama, Podgori, Tučepima. Osjetljivi zadatak rekonstrukcije, dogradnje i preuređenja dobi ured Antemurales, arhitekta Ante Nikše Bilića. Godina 2016.-2017. pristupi obnovi i rekonstrukciji hotela, prema suvremenim potrebama. Hotel je na rubu Brela, izvan vreve. Biti velik, a osigurati intimu naizgled je teško ostvarivi cilj. Sve za odmor i užitak u moru, suncu i borovini. Mjesto je to prije svega za obitelji i parove. Projektanti se nadahnuše sportskom elegancijom, tvoreći smiraj, s daškom svježine. Arhitektura se ne sastoji samo od kvadrata, kubika i troškovnika, rokova, nego i od estetike, i mara za korisnika, suptilnog projektiranja ugodnog okološa, oku i duši. Dizajn interijera potpisuje studio Ante murales, a Filip Gordon Frank radio je platno iznad recepcije. Zeleni trokutići provlače kroza zidove svih soba Lampe i podne obloge odabra studiu A.m., a dizajn logotipa hotela Bluesunov, iz vremena poslovanja BSH Berulia pod franšizom Thomasa Cooka. U glavnoj zgradi je bilo 150 soba i četiri apartmana. Dogradnjom su zbog nužnih minimalnih površina sobe proširene. Nadograđen je kat, sagrađena dva bazena, hotel obnovljen pomno, u skladu sa zatečenim, estetskim i zahtjevima kategorizacije za hotel s četiri zvjezdice. Sagrađena je depandansa s 20 soba. Sobe su povećane za četvrtinu. Sobe Superior su od 25 do 30m2, a junior suites od 60m2 – 80m2. Proširenje i opremanje je koštalo oko 70.000€ po sobi. Posebno je atraktivno deset soba s izravnim pristupima plivalištu, novost kod nas, i jedno od čudesa hotela. Dakle, cijelom frontom su skale kojima se spuštate u bazen, držeći se za inoxasti rukohvat. Ponad soba je terasa restauranta. Novi pačetvorinasti bazen s pozadinom od pinija je prvo što me privuklo, kad vidjeh magičnu fotku u napisu prijateljice. Zapitah je gdje je ta fantazija. Prvom prilikom kad mi se hotel našao na putu zastadoh, vidjeti ga u naravi. Bazen kreativnog tlocrta je tzv.beskonačni bazen. Voda na morskoj strani se slijeva, i prividno spaja s morem. Posebnost pogleda iz ovoga bazena je šuma pinija između. One su uslijed jakoga juga s vremenom izrasle u koso, pa prizor djeluje filmski. Naravno, sve se to još i ogleda o površinu vode u bazenu, prisnažujući vizualnoj ugodi. Hotel zahvatom dobi novi epitel, bravariju i stolariju. Posvećena je posebna pažnja energetskoj učinkovitosti, ugradnjom bolje toplinske izolacije i uporabom topline klima-uređaja za grijanje sanitarne vode. Morska strana Hotela Bluesun Berulia je kao kaskadni koncert raketnih bacača bijelih loggia, koje daju svakoj sobi vlastiti komad mora, vidika garniranog tamnozelenih krošnjama, kroz koje se nazire plaža. Nova depandansa se ističe ispred, kao glasnogovornica hotela, s najjačim kartama i potezom povezujućeg duguljastog bazena prikladnog za plivanje, privilegij tih posebnih soba, koje su udarni češalj Berulije i arhitektonska poslastica zdanja. Doživljaj pročelja je naglašen napetošću proporcija i dimenzija starog, gušćeg rastera loggia u pozadini, koji zbog udaljenosti izgleda još sitnije no što jest, naspram većeg rastera nove depandanse, koji se zbog blizine doima pomalo divovski, kako i zaslužuje razinom usluge koji nudi. Svaka loggia ima svoju dubinu, kutove, svjetlo i sjenu, te se pomicanjem promatrača mijenja slika. Premda je u doba corone turizam pomalo gurnut u stranu, ipak je on bio najdinamičniji motor razvoja zadnjih godina. I u doba osuvremenjenog i rasprostranjenog privatnog smještaja, koji je napredovao kvalitetom, nema ozbiljnog turizma bez kvalitetnih hotela. Zato su bitni napori u obnovi i rekonstrukciji starih i gradnji novih. Ne možemo govoriti o nekakvoj “betonizaciji obale” u tom smislu, nego o postupnom podizanju standarda. Naša je suvremena arhitektura samo ogranak svjetske i teško je govoriti o nekom hrvatskom stilu. Bitno je širenje svijesti i o ostalim aspektima osim ekonomskog, recimo o estetici novih zdanja, njihovom uklapanju u urbano tkivo. U tom smislu treba prilagoditi prostorno-urbanističku regulativu. Država bi trebala ojačati domaće tržište programom turističkih vouchera, jer mnogi si ne mogu priuštiti ljetovanje na Jadranu, a hoteli i apartmani imaju manjak gostiju zbog epidemiološke situacije. Kroz pojačani promet, potrošnju i boravak, ne samo na Jadranu, svi bi bili na dobitku, i gosti, i hoteli, i iznamljivači, cestari, država i lokalne samouprave. U doba krize štednja je porasla, i ako samo stoji u banci je kao zaleđena voda pored žednoga. Otopimo led, stvorimo vodotok, i zavrtimo turbinu!

Ati SALVARO