Posljednjih pet godina cijene nekretnina u RH su rasle od 10 do 30%. Hrvatskoj iz EU za reforme od 2021. do 2027. dolazi 8,9 mlrd eura za ulaganje i zajedništvo.
Promjene su zahvatile cijelo svjetsko gospodarstvo i sve se mijenja. Zahvatile su i nekretnine koje su dio gospodarskih aktivnosti, ali su u ovom teškom vremenu cijene jedine nastavile rasti kao u najboljim vremenima. Tako je skok cijena nekretnina u prošloj godini bio najveći u posljednjih četrnaest godina, posebno u Njemačkoj, Poljskoj, Danskoj, Češkoj i Portugalu, gdje su stambeni kvadrati bili skuplji 8-17%. U drugim državama EU povećanje je bilo do 2%, a Hrvatska je imala povećanje iznad prosjeka s povećanjem cijena iznad 6%. Zbog potresa u Zagrebu su se cijene povećale oko 41%, na Jadranu u petogodišnjem periodu skok je bio 27%, a u ostatku države kvadrat stana ili kuće bio je prosječno skuplji za 13%. Kod nas je jači porast cijena počeo s državnim programom poticane stanogradnje kada je prodano 17,500 stanova za što je država izdvojila 1,2 mlrd kuna. I dalje će se poticati do 2023., a država bi subvencijama na pet godina pokrivala 30-51% mjesečne rate kredita za još 10-ak tisuća novih kupaca. Svako rođeno dijete produljuje subvencije za dodatne dvije godine. Stambene nekretnine rastu, a komercijalne nekretnine padaju oko 15% jer su mnogi uredi zatvoreni i postali su ozbiljan rizik za financijski sektor.
RH u ljetnu sezonu ulazi s manje od pola
cijepljenog stanovništva (45,3%), a turisti,
posebno iz država gdje je dinamika cijepljenja
uspješnija ići će gdje se osjećaju sigurnije.
Situacija je sve nesigurnija
Europska unija želi naš dugoročni razvoj
U ovoj teškoj situaciji pitamo se kakva je budućnost Hrvatske, Europe, svijeta… i kako obnoviti gospodarstvo. Promjene su velike i ako želimo preživjeti trebat će nam jasna nacionalna vizija, prilagoditi se novom vremenu i zadržati najbolje što imamo. Izlaz je u poticanju proizvodnje i vlastitog razvoja, u poticanju osnivanja vlastitih tvrtki i u razvoju istraživačkog sektora kao prioriteta države. Plan “EU iduće generacije” je strateški plan na kojem se gradi Hrvatska idućih naraštaja i ima za cilj reforme. U EU je planirano 375 mlrd eura za razdoblje od 2021. do 2027., a kohezijska politika je najveća investicijska politika u Europi. To će biti nama velika pomoć za oporavak i borbu protiv krize uzrokovane pandemijom, pa ćemo samo u ove dvije godine dobiti dodatnih 685 mln eura kako bi postavili temelje gospodarskog oporavka. Za ulaganja ćemo dobiti od 2021. do 2027. ukupno 8,9 mlrd eura, kako bi mogli pomoći preobrazbi gospodarstva i smanjili unutarnje regionalne nerazmjere. Potaknut će se rast i zapošljavanje putem ulaganja, istraživanja i razvoja poduzeća, te mobilnost radne snage. Do sad je iz Fonda solidarnosti EU već izdvojeno 683 mln eura pomoći za obnovu Zagreba. Očekujemo i pomoć u otklanjanju posljedica razornog potresa u Banovini koji nas je pogodio u prosincu 2020. To su naši prioriteti kako bi gospodarski i politički uravnoteženo kao država napredovali i ostali dinamični. Čekaju nas ulaganja u dugoročne gospodarske preobrazbe do 2030., s jasnom nacionalnom vizijom razvojne strategije i strukturnim reformama. Tu moramo uključiti sve naše građane i omogućiti im da dođu do sredstava iz programa kohezijske politike i osjete korist od članstva u EU i rezultate solidarnosti.
Trebamo investicije i reforme
Hrvatska je prekrasna zemlja za rad i život, ima puno dobrih stvari, ali i velike probleme koje treba riješiti i ići dalje. Trebaju nam strane investicije koje moramo operativno i brzo rješavati, gledati sve na dugi rok i kako će se to odraziti na mikro i makro planu i na kvalitetna radna mjesta. Bez kvalitetnih investicija ne će biti većeg gospodarskog rasta, a bez reformi napretka. Sredstva treba početi čim prije koristiti, uložiti do kraja 2026. I ta sredstva RH mora čim prije potrošiti. Prolazno vrijeme nije bilo dobro i moramo se brzo mijenjati, jer ćemo propustiti gotovo 10 mlrd eura iz fonda za oporavak. Od 2014. do 2020. bilo je ugovoreno 12 mlrd eura, a isplaćeno nam je 5 mlrd eura ili 46,6%. Iako za realizaciju tih projekata imamo još oko 2,5 godine, mnogi su razočarani i isplata kasni zbog nejasnih procedura u postupcima javne nabave. Konkurentnost nema alternativu, donosi dobit i napredak. Trebaju nam domaće i strane investicije da se pokrenemo s predzadnjeg mjesta u EU, stvorimo za naše stanovništvo bolju budućnost. Sve nam je sporo i trebamo stvoriti uvjete za brže postupke u poreznom sustavu, pravosuđu i svim dijelovima sustava. Hrvatska treba proizvodnju i reindustrijalizaciju, a naš privatni sektor i izvoznici moraju ugraditi svoje proizvode u europske, što mora biti poticano od javnog i privatnog sektora. Hoćemo reforme u otvaranju novih radnih mjesta, poticanje malog i srednjeg poduzetništva.
Tjedni pregled
U ovoj godini ekonomske prognoze o oporavku se temelje na uspješnoj ljetnoj sezoni, što bi utjecalo na sve koji žive od turizma. RH u ljetnu sezonu ulazi s manje od pola cijepljenog stanovništva (45,3%), a turisti, posebno iz država gdje je dinamika cijepljenja uspješnija ići će gdje se osjećaju sigurnije. Situacija je sve nesigurnija i ne znamo kako će sve ovo završiti, jer do sada imamo 70% manje turista nego u istom razdoblju 2019. Tečaj kune prema euru je 7,5691 i bio je stabilan, dok je prema dolaru kuna ojačala za 0,9% na 6,3648 kuna za dolar. Višak likvidnosti je skočio na rekordnu razini od 70 mlrd kuna.