Zabilježen najveći skok inflacije u posljednje tri godine, inflacija i u svijetu raste, čeka li nas teško razdoblje? Agencija Fitch očekuje naš dobar rejting, stabilne izglede i gospodarski rast. Ubrzava se oporavak tržišta rada.
Hrvatska država za funkcioniranje javne uprave troši oko 55% BDP-a, a kontrolira između 60 i 70% ukupnih sredstava. Naše zdravstvo ima puno problema, jer za potrebe zdravstva plaća 1,5 mln stanovnika, a te usluge koristi 4,3 mln ljudi. Novca nema i država mora za to izdvojiti iz proračuna puno sredstava. Zagreb i svi gradovi u Hrvatskoj traže promjene i novu izgradnju. Puno je proteklo godina kad smo izdvojili velika sredstva iz plaća i doznaka za izgradnju nove Sveučilišne bolnice u Blatu u Zagrebu, puno se bilo napravilo, a ništa dovršilo, tako da je za ovih 35 godina sve propalo i uništeno, rat je prekinuo izgradnju i do danas sve je stalo. Država se u međuvremenu puno posvetila izgradnji moderne infrastrukture – autoceste, i za to se zadužila za velika sredstva. Željeznice su nam zastarjele, spore su i neprilagođene vremenu, a treba ih modernizirati. Puno se novca uzimalo i uzima iz EU fondova, ali se koriste neadekvatno i sporo, treba ih vraćati, a sve to mora biti u funkciji razvoja poduzetništva. Ekonomski liberalizam donio nam je puno nepravdi u društvo kroz nehumanost poslodavaca i zlouporabu prava na privatno vlasništvo. Mladi nam odlaze i ne žele se koristiti tim ulaganjima, jer je u Hrvatskoj oko 600 nameta koje treba platiti i izdržati u poslovanju. Sustav se mora modernizirati ako želimo izdržati i krenuti naprijed. RH sada ima oko 1,55 mln zaposlenih i oko 1,24 mln umirovljenika što opterećuje mirovinski sustav.
Kamo kreće inflacija i fiskalna politika
Pred nama je ljeto i očekuje se dobra turistička sezona, a i promjene su u cijelom svijetu. Cijene rastu, stopa inflacije je 2,1% i najviša je u protekle tri godine. Inflacija je u ožujku skočila 1,2%, u veljači 0,3% u odnosu na iste mjesece prošle godine, a prema prognozama ekonomista mogla bi biti na godišnjoj razini 1,5%. Poskupljuju robe i usluge, što je udar na potrošače i troškove života. Ekonomiste brine snažan rast proizvođačkih cijena u SAD-u i Kini, što će se osjetiti na gotovim proizvodima. Višak novca je u rukama velikih i globalnih ulagača, koji ulažu u imovinu i primarne sirovine. Cijeli svijet je pod inflacijom i teško je reći gdje će to završiti, pa fiskalne vlasti pomalo preuzimaju dugoročno poticanje realnog sektora. RH čeka uvođenje eura i mora voditi opuštenu monetarnu politiku, a novac i pomoć očekujemo iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, te ostalih fondova EU-a. To nam je važno za održavanje stabilnosti cijena i smanjenje pritiska na državni proračun i zaduženja. Nadamo se da zbog toga ne će biti dosadašnjih stagflacija i slabijeg gospodarskog rasta, a jedini problem može biti “pandemija”.
Stabilni razvoj Hrvatske prema agenciji Fitch
Agencija Fitch je potvrdila kreditni rejting Hrvatske “BBB-” i stabilne izglede, a prognoza se temelji na poboljšanim izgledima u turizmu i potpori EU-a. Sve ide na bolje, od razvoja ljudskih potencijala, upravljanja i većim BDP-om po stanovniku. Dosta je problema s visokim javnim dugom i razdobljem slabijeg gospodarskog rasta zbog slabijih strukturnih reformi. Predviđanja su zbog pandemije lošija, ali očekujemo značajnije potpore iz fondova EU, fiskalnu konsolidaciju i veće smanjenje duga zbog ulaska u eurozonu 2024. Agencija je podigla procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 3,8 na 5,5%, zbog snažnijeg rasta u drugoj polovini 2020., otpornosti građevinskog sektora, puno većem izvozu roba i usluga i ukupnom oporavku potrošnje. Godišnji izgledi poboljšanja turizma su dobri, uz pretpostavku stišavanja zdravstvene krize u Europi. Na mnogim tržištima svijeta Hrvatska se pokazala kao sigurna, kvalitetna i dobro pripremljena turistička destinacija. Turista je sve više i najveći broj očekujemo u srpnju i kolovozu. Ako bi bilo tu zastoja to bi stvorilo pritisak na državne i vanjske financije. U 2022. gospodarstvo bi trebalo ubrzati na 6,1%, a glavni pokretač po Fitchu bi bila ulaganja vezana na 6,3 mlrd eura bespovratne pomoći iz EU fonda za oporavak i otpornost, te 1 mlrd eura iz Europskog fonda za solidarnost zbog potresa. Traže se reforme u kratkom roku zbog povlačenja tih sredstava, jer smo ispod europskog prosjeka. Očekuje se i smanjenje javne potrošnje s rekordnih 55,4% u BDP-u, a prihodi bi trebali također rasti. Predviđa se ulazak u eurozonu u 2024., a Vlada želi usvojiti euro u prvoj polovini 2023.
Tjedni pregled
Broj zaposlenih raste i dosegao je 1,558 mln zaposlenih, najviše od rujna 2019., zahvaljujući građevinarstvu i potražnji za radnom snagom. Raste i u obrazovanju, te u djelatnosti prerađivačke industrije i u trgovini na veliko i malo. U RH je nezaposleno 141 tisuća ljudi i broj se smanjuje. Prema euru tečaj je iznosio 7,5033 kuna a prema dolaru kuna je ojačala na 6,1382 kuna za dolar. Višak likvidnosti je oko 71 mlrd kuna, kamatne stope su mirovale i čak se smanjile.
