Kad će “Jelka†uistinu oživjeti?
Spomene li se ime skladatelja i pedagoga Blagoja Berse mnogi zasigurno prvo pomišljaju na njegovo djelovanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao prvoga nastavnika kompozicije i orkestracije. Iz klase koju je vodio nešto više od deset godina (do prerane smrti 1. siječnja 1934. koja ga je zatekla desetak dana nakon navršenih šezdeset godina 21. prosinca 1933.) u glazbeni su svijet ušli mnogi mladi hrvatski skladatelji (Zlatko Grgošević, Mladen Pozajić, Rudolf Matz, Božidar Kunc, Josip Vrhovski, Boris Papandopulo, Milo Cipra, Ivan Brkanović, Miroslav Magdalenić, Zvonimir Bradić, Slavko Zlatić, Bruno Bjelinski, idr.). Od uzornog učitelja su mogli doista mnogo naučiti i izgraditi svoje stilove te predstaviti hrvatsku glazbu u domaćim i europskim glazbenim krugovima. Bersa je upoznao glazbu u krugu obitelji, a nakon mladosti provedene u Dubrovniku i Zadru je kao i mnogi drugi glazbenici počeo školovanje u Zagrebu u Glazbenoj školi Narodnoga zemaljskog glazbenog zavoda. Kompoziciju je učio između 1893. i 1896. kod tada sigurno najškolovanijeg i najsvestranijeg hrvatskog glazbenika Ivana pl. Zajca a sljedeće je tri godine (između 1896. i 1899.) pohađao Konzervatorij u Beču. Klavir ga je podučavao Julius Epstein (rođen u Zagrebu 1832. – iste godine kad i Ivan pl. Zajc u Rijeci), a kompoziciju Robert Fuchs. Nakon kraćih boravaka u nekoliko gradova Austro-Ugarske Monarhije i obavljanja različitih poslova glazbenika, Bersa je između 1911. i 1918. radio kao savjetnik i priređivač orkestralnih i opernih skladba u klavirske izvatke u Beču u izdavačkim kućama Doblinger i Edition Slave, a od 1919. stalno je nastanjen u Zagrebu.