VRH – riznica hrvatskoga identiteta
Bogatstvo i osebujnost hrvatskoga jezika
Podastiremo cjelovitu inačicu recenzije akademika Radoslava Katičića na izdavački i jezikoslovni pothvat “Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika” u izdanju Školske knjige koju je napisao tijekom njegove izradbe, na temelju uvida u radni materijal
Najprvo napominjem da nam je takav nakladnički pothvat osobito važan jer je potreba za iscrpnim i preciznim rječnikom hrvatskoga književnog jezika, standardnoga kakav danas jest, doista velika. Bez takva pomagala prava jezična kultura i nije moguća. Upravo iz te perspektive ocjenjujem rukopis. I ne mogu drukčije. Nisam leksikograf, ali jesam filolog i pisac. I znam koliko mi treba i koliko mi nedostaje upravo takav rječnik.
Zamisao Vašega Velikog rječnika hrvatskoga stanedardnog jezika ima duboko korijenje. Proizlazi iz svega leksikografskog rada u novije vrijeme u Hrvatskoj. Sintetizira ga i na svoj način kruni. U punoj su mjeri uključeni Anićev rječnik i rječnik Leksikografskog zavoda, Riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Tezaurus Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sav leksikografski rad novijega vremena u Hrvatskoj. Ta su iskustva primijenjena i u nacrtu strukture rječničkih jedinica pri obradbi natuknica. Kontinuitet u tim leksikografskim naporima najizravnije nosi Ljiljana Joić, koja je sudjelovala i u prethodnim leksikografskim radovima. Skupa s Anuškom Nakić, uredenicom Školske knjige, ona stoji na čelu radne skupine jezikoslovaca leksikografa i informatičara koji sada po nalogu te nakladničke kuće u završnoj fazi privode konačnoj izradbi elektronički slog toga novog rječnika.
Knjiga za svaki hrvatski dom
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika vrhunac je plodne leksikografske produkcije Školske knjige, koja je dosad objavila sedamdeset sedam jednojezičnih, dvojezičnih i stručnih rječnika na dvadeset tri svjetska jezika. VRH kao autorsko djelo Školske knjige pripada svim naraštajima koji su pridonijeli velikim nacionalnim projektima
Desetljećima Školska knjiga svojim izdanjima skrbi o hrvatskom jeziku, obrazovanju, znanosti, kulturi, leksikografiji i sveukupnom nacionalnom identitetu. Posebna pažnja posvećena je hrvatskom jeziku, pa je u Školskoj knjizi objavljeno sedamdeset sedam jednojezičnih, dvojezičnih i stručnih rječnika na dvadeset tri svjetska jezika. Uz to su u Školskoj knjizi objavljeni mnogobrojni pravopisi, jezični priručnici, gramatike, leksikoni i enciklopedije.
Osobitu pozornost izazvao je Hrvatski pravopis koji je Školska knjiga objavila 1971. godine kao znamen slobode hrvatskoga jezika. Zbog toga je političkom odlukom 1972. godine Hrvatski pravopis uništen u zagrebačkoj Tvornici papira, a kako je odmah poslije toga pretiskan u Londonu, ostao je u pamćenju nacije kao Londonac.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika – VRH – pisan je u tradiciji pravopisnih rješenja koja su se razvijala u više izdanja Hrvatskog pravopisa – od onoga znamenitog iz 1971., Londonca, koji je bio zabranjen sve do rađanja slobodne hrvatske države te ponovno objavljen 1990., pa do današnjega Hrvatskog pravopisa, poznatoga kao Zlatni.
Uz bok svjetskim leksikografskim izdanjima
Ujedinili smo sva pozitivna iskustva hrvatske bogate tradicije
VRH je nastao na inicijativu dr. Ante Žužula koji je omogućio i svu potrebnu financijsku potporu kako bi se ta zamisao i ostvarila. Školska knjiga već je desetljećima vodeća leksikografska kuća u nas pa se misao o djelu koje bi značilo vr-hunac leksikografskog dostignuća prirodno nametala. Skupina autora ujedinila je sva pozitivna iskustva te bogate tradicije, nastojala je ne ponoviti neke uočene propuste i sastavila rječnik uspostavivši sasvim novu koncepciju obradbe rječničkoga članka: vrlo pomno obilježavanje raslojenosti značenja pojedine natuknice, navođenje primjera uz svaki sloj značenja pri čemu je primjer uvijek uzet iz elektroničkoga korpusa hrvatskoga jezika, dosad neviđeno uspostavljanje odnosa pojedinih lokucija, frazema ili sintagme s određenim slojem značenja, kao i isto takvo povezivanje pojedinih sinonima i antonima. Uz natuknice je posebno zabilježeno kad se radi o riječima koje se javljaju u razgovornoj ili regionalnoj uporabi te se na taj način određuje što je leksik standardnoga hrvatskog jezika. Tako je učinjen važan iskorak u odnosu prema domaćoj tradiciji i ovim se djelom hrvatska leksikografi ja svrstala uz bok sličnim djelima svih velikih europskih jezika.